VEČERNJI LIST: UMRIJETI ZA TEŠANJ?

ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Podsjećajući na najnoviju sjednicu Vijeća sigurnosti i govor Cyrusa Vancea, Josip Šentija u današnjem Večernjem listu piše da (...) "kormilo zbivanja na Balkanu momentalno ne drže ni međunarodna zajednica ni pojedinačni njezini faktori, ma kako moćni bili. Kormilo je i dalje u rukama srpske vladajuće militarističke grupe... Veliki se svijet svojom toljagom, u svakom slučaju, nije voljan umiješati. On ostaje suzdržan, oprezan i škrt, i nije spreman slati svoje momke u različite lokalne močvare iz kojih ne vidi sigurna izlaza kad jednom u njih zagazi, makar tamo u međuvremenu stradale stotine tisuća pojedinaca, pa čak i čitave ljudske zajednice. Umrijeti u Tešnju, ili Maglaju, čini se besmislenim u proračunima velikih strategija". Po mišljenju Šentije, neka su očekivanja da će smješaj improvizirane američke vojne bolnice kraj Zagreba dovesti do "vojnog angažiranja Amerikanaca i drugih svjetskih faktora ... izraz naivne vjere ugroženih". Šentija uspoređuje bosansku-hercegovačku situaciju s kurdskom..."To je u punom skladu s aktualnom, američkom i općenito zapadnom strategijom (ne)interverniranja na Balkanu, a koja se svodi na temeljnu postavku: ne sudjelovati izravno u ratu; ne ubijati ni za jednu stranu pa ni radi zaštite nevine žrtve, osigurati vojnu potporu humanitarne pomoći unesrećenim ljudima - jučer Kurdima, progonjenim od Sadama Huseina, danas Muslimanima i Hrvatima, progonjenima od Miloševića, sutra Albancima ili Makedoncima, žrtvama istoga progonitelja... Osim toga, važeća politička i vojna filozofija Zapada polazi od ocjene da je većina lokalnih sukoba nastalih poslije hladnog rata takve naravi da bi upotreba izvanjske sile za njihovo rješavanje donijela samo trenutne rezultate i zapravo bi, suprotno namjerama, mogla razgoriti još veća i dugoročnija nasilja. U prirodi je demokratskih poredaka da nikada ne uređuje unutarnje sustave drugih zemalja". Šentija drži da je "u ovoj strategiji djelatno i klasično stajalište velikosvjetskog paternalizma i moralnog relativizma, prema kojem se na balkanskom području danas radi o uskiptjelom loncu tribalnih sukoba, koji treba prepustiti njegovoj vlastitoj sudbini. I intervencionizam međunarodne zajednice strogo je doziran, baš na tim prepostavkama". (Hina) mc 160054 MET nov 92