SERVIS POSEBNIH NASLOVA MAKEDONIJA ALBANCI

Nadnaslov: Opasnost od etničkog rata u Makedoniji Naslov: Albanci se osjećaju građanima drugog reda Podnaslov: Makedonski Albanci traže veću zastupljenost u policiji, vojsci, Sveučilištu i vladi, gdje već sjedi pet albanskih ministara. Piše: Nicolas MILETTITCH, AFP SKOPJE - "Ogorčenost je velika" među Albancima Makedonije i "ne znamo koliko ćemo dugo uspijevati izbjegavati sukob", izjavio je za AFP Muhamed Halili, šef albanske parlamentarne grupe u Makedoniji. "Ako makedonska policija ne bude iznova provocirala, izbjeći ćemo etničke sukobe. No u protivnom slučaju, ona će se sukobiti s oružanim otporom Albanaca", dodao je optužujući policajce da su svjesno prošlog petka u Skopju izazvali sukobe u kojima su život izgubile četiri osobe, tri Albanca i jedna Makedonka, ubijeni iz vatrenog oružja. Prema navodima mjesne policije protjerano je 11 albanskih građana uhićenih tom prilikom. No od 17 Albanaca s Kosova, uhićenih u petak, njih četiri je osuđeno na mjesec dana zatvora. Albanci predstavljaju gotovo 22 posto od 2,3 milijuna stanovnika Makedonije, prema službenim podacima, a prema navodima Halilija ima ih "između 30 i 40 posto". "Predsjednik Kiro Gligorov znao je za operaciju policije i nije ništa učinio da je izbjegne", izajvljuje Halili koji optužuje vladu da je "željela etnički sukob kako bi primorala EZ da prizna Makedoniju". Međunaslov: Oružja posvuda, tko će potpaliti fitilj? "Situacija je postala vrlo teška, Albanci su ogorčeni na policajce" a opasnost je tim veća, naglašava Halili, što "oružja ima posvuda u Makedoniji". "Nekoliko grupa Albanaca" posjeduje oružje, priznaje on, ali to su tek "pojedinačni slučajevi, dok su članovi ultarnacionalističke makedonske stranke VMRO "organizirani u paravojne formacije". Tijekom posljednjih mjeseci nekoliko je incidenata izbilo između makedonske policije i naoružanih Albanaca. U Skopju raste strah da bi se Albanci Makedonije mogli odvojiti od ostatka zemlje i ujediniti sa susjednom Alabanijom, no Halili odbacuje takav scenarij, barem zasad: "Albanija trenutno nije spremna za tako nešto". Halili želi nezavisnu albansku pokrajinu s vlastitom vladom, koja bi se prostirala na trećini od 24.000 km2 Makedonije, ili na područjima u kojima su Albanci u većini (oko gradova Tetovo, Gostivar, Debar...) i jednim dijelom Skopja. U siječnju su se Albanci s 99,9 posto glasova izjasnili za tu autonomiju kada su izašli na referendum što ga je organizirala njihova zajednica, dok ga, međutim, makedonska vlada drži nelegalnim. Međunaslov: Nezavisna albanska pokrajina U očekivanju te neizvjesne nezavisnosti, Halili i albanski poslanici bore se za veću zastupljenost Albanaca Makedonije u policiji, vojsci, Sveučilištu i vladi gdje već sjedi pet albanskih ministara. "Samo smo simblično zastupljeni u policiji i vojsci, daleko od 22 posto koliko službeno predstavljamo", izjavljuje šef albanske parlamentarne grupe. Halili upozorava kako je, prema njegovu mišljenju, nedostatan broj škola i gimnazija u kojima je nastava osigurana na isključivo albanskom jeziku. "Naši školski udžbenici prevedeni su s makedonskog. Vlasti nam ne odobravaju različite programe za jezik, povijest i glazbu koji bi istaknuli našu albansku kulturu", naglasio je on. Brojni Makedonci optužuju ih zbog separatističkih prohtjeva, a Albanci se često osjećaju građanima drugog reda. Halili žali zbog činjenice da makedonska himna ne spominje Albance, što je makedonski jedini službeni jezik i što osobne iskaznice nisu tiskane na dva jezika. (Hina) vb 122332 MET nov 92