ZAGREB, 12. sudenog (Hina)- Komentirajući pripreme za izbore u Županijski
dom Sabora Marinko Čulić u "Nedjeljnoj Dalmaciji" navodi da "bačeni na
vruće ulje stranačkih interesa županijski izbori, vidimo, u startu postaju
puno više, ili manje - kako se uzme, od svima jasne potrebe da se Hrvatska
podijeli onim nevidljivim granicama za koje se vjeruje da bi je trebale
više spajati nego razdvajati". "S povećanjem broja županija raste i rizik
uočen i kod dosadašnjih podjela, a to je da se 'prirodne samoupravne
cjeline', tako Ustav definira županije, razmrve na više dijelova (...) i
time progutaju ne u komadu, nego u dijelovima", upozorava autor. "Dogodi
li se tako, šteta je dvostruka: prije svega, dugoročni interesi regionalne
podjele, koja bi trebala za desetljeća zadati izgled
političko-teritorijalnoj fasadi Republike, bili bi žrtvovani kratkoročnom
političkom računu centra prema periferiji. Ali vrijedi i obrnuto: tekući
politički interes regija, i stranaka koje u njima vode glavnu riječ,
žrtvuju se neopipljivom interesu cjeline". Autor podsjeća da je izborni
sustav rađen prema njemačkom uzoru koji "nije ostavio praktički nikakvoga
traga na stupanj autonomije koja se jamči budućim županijama". Međutim, "u
našem slučaju ne radi se o 'zrelom' centralizmu, koji se stabilizirao na
nekoj ustaljenoj razini, pa makar i visokoj, nego on pokazuje ambicije da
isproba mliječne zube na svemu i svačemu, uključujući i tamo gdje to
najviše boli - u gospodarstvu". Tako je moguće da država postane "vlasnik
gotovo cijele Hrvatske" te se postavlja pitanje "koliko Hrvatska stvarno
slijedi, a koliko bi samo htjela da izgleda kako slijedi dva paralelna
procesa koji danas obilježavaju Europu" - regionalizam i centralizam?
"U spoju tih dvaju loše shvaćenih načela može se doći do nečega što samo
formalno komunicira s europskim iskustvom, a zapravo ga se dotiče samo malo
ili nimalo". To je primjerice pokušaj "da se središte županije 'ugura' u
Pazin, jer je navodno 'hadezeovski' (ali je i u njemu Jakovčić s lakoćom
pobijedio). Ili u pokušaju da se naslov središta oduzme, recimo,
Slavonskome Brodu, Koprivnici i nekim drugima, samo zato da bi ga se dalo
gradovima koji su gospodarski, politički i drukčije ispod, kako bi ih se
lakše kontroliralo. U oba slučaja 'inat' centra prema periferiji proizvodi
trajne posljedice jer produbljuje nepovjerenje u regijama, ovo opet
pojačava sumnje u centru i tako lančano unedogled, da bi se na kraju
pokazalo da glavna vrcališta 'autonomaštva' nisu u Puli, Slavonskome Brodu,
Koprivnici nego, pardoksalno, u samome Zagrebu", drži Marinko Čulić i
zaključuje: "Ta sposobnost da se postižu sasvim suprotni efekti od željenih
tipična je i ima za sobom već pozamašnu seriju. Posljednji prijedlog
županijske podjele Hrvatske bio je, rekosmo, najviše motiviran time da
razdvoji Srbe, a vidjeli smo - podijelio je Hrvate".
(Hina)dd
120057 MET nov 92
Frankfurtska zračna luka i u 2024. ispod pretpandemijske razine
Državna matura: Učenici Međimurske najbolji, Ličko-senjske najčešće zadnji
Pula: Hotel Valkane predao zahtjev za izdavanje građevinske dozvole
Kekin traži hitno rješavanje krize upravljanja u KBC Zagreb
Plinacro: Uskoro započinju radovi na magistralnom plinovodu Zabok-Lučko
Papa pao i natukao ruku, ali je nije slomio
Božinović: Zasad nema novog traga djetetu u Savi
Rashford bi do kraja tjedna trebao odlučiti gdje će nastaviti karijeru
Beograd: Teško ozlijeđena studentica u naletu automobila tijekom blokade
DHK raspisao natječaj za nagrade Juditu, Davidiasa i Slavića