ZAGREB, 11. studenog (Hina) - Hrvatski odbor za ljudska prava uputio je
javnosti svoje mišljenje o Zakonu o oprostu u kojem navodi da taj Zakon
odustaje od načela i metodologije davanja abolicije, uobičajene u
civiliziranim zemljama, za točno određena i poimence nabrojena krivična
djela. U mišljenju se dodaje da se jedina iznimka od generalnog oprosta,
predviđena Zakonom, odnosi na počinitelje krivičnih djela za čiji je progon
Republika Hrvatska obvezna prema odredbama međunarodnog prava.
"Kako u čl. 1. Zakona nisu taksativno navedena krivična djela na koja se
Zakon odnosi, dopušta se mogućnost intervencije javnog tužitelja, a ta
mogućnost pak unosi u Zakon potpuni nered i pravnu nesigurnost, posebice
s aspekta zaštite ljudskih prava", kaže se, između ostalog, u mišljenju
Odbora i dodaje da to omogućuje Vrhovnom sudu da ocjenjuje koja djela potpadaju
pod oprost, a koja ne.
"Nesigurni zakoni ne proizvode ništa osim nevolja a ovaj konkretni omogućuje
diskriminaciju i šikanaciju pojedinaca već prema nahođenju dnevne politike
artikuliranom kroz intervenciju javnog tužioca", navodi se u mišljenju Odbora
i dodaje da se "takova diskriminacija upravo vrši u odnosu na čelnike
Hrvatske stranke prava".
Nadalje, u mišljenju se navodi da je Zakonom bilo potrebno kodificirati da
prava trećih lica, koja su oštećena počinjenim krivičnim djelima koja se
opraštaju, nisu tim Zakonom povrijeđena jer im uvijek preostaje redovni
građanski put za zaštitu njihovih civilnih prava.
(Hina) do
111448 MET nov 92
Nakon šoka u Kupu Lyon osramotili i njegovi navijači
Coulibaly prešao u Leicester
OI 2028: Požari zakomplicirali situaciju, ali preseljenje Igara malo vjerojatno
Šimrak kritizirao govor mržnje prema Mladeži HDZ-a
Čazmanski osnovnoškolci od iduće godine u jednoj smjeni
Erumpirao vulkan u Indoneziji
U zagrebačkom naselju Borovje počinje gradnja vrtića vrijednog 9,3 milijuna eura
Australian Open: Marozsan iznenadio Tiafoea
Korlaet: Za djetetom se traga duž cijelog sliva Save u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji
Hrvatske premijere filmova na njemačkom u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Osijeku