NOVI VJESNIK: "USKORO PRVA POMILOVANJA"

ZEGREB,11. studenoga (Hina)- U uvodu interviewa s Vladimirom Šeksom potpredsjednikom Vlade i predsjednikom Komisije za pomilovanje, Aleksa Crnjaković piše da je razgovor započet s određenim preduvjerenjem: "Riječ 'oprost', 'pomilovanje' i 'suživot' za mnoge Hrvate, a pretpostavljali smo i za potpredsjednika, trenutno su najodioznije hrvatske riječi, pa je teško isključiti srce u razgovoru o mirotvornoj politici, kojoj je Hrvatska uvijek bila sklona. Stječe se dojam da se osipaju pobornici takve 'politike dobre volje', s obzirom na to da druga strana ionako ne shvaća niti prihvaća hrvatsko mirotvorstvo", drži autorica i Vladimira Šeksa predstavlja kao čovjeka koji "provodi ponajprije državnu, a tek potom stranačku politiku," i koji kao takav "ne želi otkriti vlastite frustracije. Pokušat će razložno objasniti pozadinu svega onoga što Hrvatska želi ili mora učiniti, ističući da to što čini nikada ne prelazi onaj krajnji prag hrvatskoga dostojanstva". Iznoseći detaljno dosadašnji rad Komisije, Šeks na primjeru Srba, seljaka iz Budimaca, koji su optuženi za pripremanje oružane pobune, ali koji nisu upotrijebili oružje protiv Republike Hrvatske, naglašava da se pomilovanje odnosi na one ljude "koji zaista nisu sudjelovali u borbama, a takvima hrvatska država želi pružiti šansu. Istina, zaista je relativno pitanje bi li ti ljudi koristili oružje da su se ratne prilike odvijale drugačije". Na pitanje što ako Predsjednik pomiluje te ljude, a oni odu na drugu stranu, Šeks kaže: "Nikada ne možete biti sigurni, ali da biste oprostili, trebate vjerovati". Naglašava da je do sada Komisija razmatrala 160 slučajeva za pomilovanje onih koji nisu podnijeli molbu. "Radi se također o pripadnicima HV koji su počinili razna krivična djela. Za 20 osoba odbili smo dati prijedlog za pomilovanje, jer se radi o vrlo teškim, višestruko počinjenim ubojstvima. Primjerice, jedan je vojnik ubio dva svoja suborca. Sudjelovanje u domovinskom ratu ne može ih amnestirati krivnje". Šeks naglašava da se Zakon o oprostu odnosi na sve državljane Hrvatske, a što se Srba tiče "zaboravlja se na još jednu dimenziju Zakona o oprostu. Nadamo se, naime, da će Srbi sami između sebe odbaciti svoje najekstremnije članove". Na pitanje da li je zakon o kaznenim djelima za podrivačku i terorističku djelatnost usvojen na posljednjem zasjedanju Sabora, donesen da bi korigirao Zakon o oprostu, Šeks odgovara: "To su paušalne ocjene bez pokrića. Zakon je primarno preventivno-politički. (...) Zakonskim je odredbama predviđeno kazniti, i to najtežom kaznom, sve one koji žele odvojiti dio hrvatskog teritorija, koji ne dozvoljavaju povratak prognanih, koji obavljaju etničko čišćenje (...)" Također smatra da Hrvatska time ne daje preveliko značenje kvazitvorevinama na svom teritoriju već ujedno stvara "i moralni i politički alibi. Da jednoga dana, kada budemo procijenili da je za to vrijeme, kažemo: 'Hrvatska je učinila sve da mirnim putem uspostavi pravni poredak na svom cjelokupnom području (...) Sada ćemo onda to učiniti sami, na način koji smatramo najdjelotvornijim". Na kraju, upitan zbog čega Hrvatska stalno dokazuje svoju nevinost ako je svijetu jasno tko je agresor a tko žrtva, Šeks je rekao: "To vam je sudbina malih naroda koji nemaju ni naftu niti velike vojne potencijale". (Hina)dd 110203 MET nov 92