IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 9. studenoga (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC (Pregled britanskoga tiska) "Britanci uzvraćaju na vatru" naslov je članka što ga je za "The Sunday Telegraph" napisao urednik za pitanja obrane Christie Campbell. Do jučerašnjega je incidenta došlo kod sela Predražić, tridesetak kilometara od britanske baze u Vitezu na putu prema Tuzli, gradu u kojemu su Muslimani civili i na tisuće izbjeglica pod opsadom srpskih snaga. Na britansku patrolu ispaljeno je dvije stotine hitaca, a povukla se bez žrtava. Britanski vojnici naoružani puškama tipa SA 80 odgovorili su na vatru ispalivši dvadeset metaka. "Naime", piše autor, "pravila Britancima dopuštaju da na vatru odgovore ako su napadnuti". Autor nastavlja kako su napadači vjerojatno bili pripadnici poluvojnih srpskih jedinica, no predstavnik britanske vojske u Vitezu izjavio je, navodno, kako oni nemaju pojma tko je pucao. Isti autor opširnije piše o tom incidentu pod naslovom "Uloga britanskih vojnika u Bosni slična onoj u Ulsteru s tenkovima". "Britanija se upušta u vojno angažiranje kojemu se ne vidi kraja", tvrdi autor, "što bi moglo značiti da će morati biti angažirano više tisuća britanskih vojnika za ratnu zonu u Bosni. Krajem ovoga mjeseca britanski ministar obrane Rifkind osobno će otići u ratnu zonu kako bi procijenio situaciju. No, on je sinoć rekao: 'Mi nećemo dopustiti da naše postrojbe budu uvučene u ovaj rat'. Ipak, po izvorima londonske Vlade, Britanija će morati biti fleksibilnija. 'Ovo je poput Ulstera, samo s tenkovima', kaže jedan visoki Vladin službenik, koji predviđa da će britanske jedinice biti upletene u balkansku tragediju još najmanje pet godina. Neminovno će s vremenom doći do veće eskalacije britanskog angažiranja", nastavlja autor. "Prošloga ljeta ministri su tvrdili da jedinice nikada neće biti upućene na Balkan, nego samo sanitet i vozači, a već narednoga tjedna pješaštvo cheshireske pukovnije sudjelovalo je u prvom konvoju. Whitehall je stalno tvrdio da se helikopteri neće upotrebljavati. Sada, pak, četiri velika helikoptera stoje pripravni bude li potrebno evakuirati ranjenike. Ovoga tjedna 45 oklopnih bojnih vozila s topovskim naoružanjem bit će prebačeno od Splita do Viteza, a služit će za praćenje konvoja kojima će se nastojati pomoći gradovima što su pod opsadom srpskih snaga. "THE OBSERVER" se osvrće na nemire u Makedoniji pod naslovom "Oaza mira na udaru etničke bure". Nick Thorpe izvješćuje iz Ohrida o nemirima u Skoplju u kojima su četiri osobe našle smrt, a trideset ih je ranjeno. "Jedan četrnaestogodišnji dječak, prodavač cigareta na crnoj burzi, nastojao je pobjeći pred policijom koja je tražila švercere valutom. Po službenoj verziji, policija je prevezla lakše ozlijeđena dječaka u bolnicu, ali masa od više tisuća Albanaca okupila se uzvikujući: 'Ubojice!'. U nemirima koji su uslijedili napadnuta su dva policijska vozila i autobusa. Nije jasno na koji su način četiri osobe poginule u petak navečer", piše autor. Navode se riječi visokoga makedonskog dužnosnika, koji je na TV tvrdio kako se ne radi o političkom incidentu. Milčin, organizator Konferencije o miru i integraciji na Balkanu, kaže da svaki mali incident može dovesti do katastrofe. Autor se prisjeća kako je rat u Bosni izbio nakon ubojstva na jednoj srpskoj svadbi u Sarajevu uoči priznavanja bosanske neovisnosti. "Ubojstvo je vjerojatno bila provokacija srpskih ekstremista", piše autor. "Postoji velika opasnost da bi sada i u Makedoniji moglo doći do provociranih incidenata", kaže Milčin. Na spomenutu konferenciju u Ohridu doputovali su mirovni aktivisti iz velikoga broja europskih zemalja. Gradonačelnik Nuernberga je kazao da je samo njegov grad zbrinuo oko stotinu tisuća izbjeglica iz bivše Jugoslavije. "No glasovi sa samog Balkana zvučali su disonantno", uočava autor. Dragan Mirić iz Međunarodnog crvenog križa u Beogradu optužio je Zapad za dvoličnost, jer šalje pokrivače a s druge strane primjenjuje sankcije protiv Srbije. Zagrepčanin Slobodan Lang usporedio je Bosnu s varšavskim ustankom, a Zapad s Rusijom čije su trupe čekale da nacisti pokolju ustanike prije nego što umarširaju. Konferencija će predložiti osnivanje lokalnih i nacionalnih protektorata u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu, kao i u drugim ugroženim krajevima. RADIO FRANCE INTERNATIONALE - RFI "Od otvaranja problema Prevlake prošlo je već petnaest mjeseci, a tek je danas crnogorska javnost upoznata s jednim važnim dokumentom", javlja iz Podgorice Željko Ivanović. "U današnjem broju "Pobjede" renomirani podgorički povjesničar Radoje Pajović objavljuje faksimil dokumenta iz g. 1952. kojim je Prevlaka faktički dodijeljena Crnoj Gori. Naime, odlukom Vlade FNR Jugoslavije od 1. siječnja 1952. u okviru tadašnjega saveznog Ministarstva za pomorstvo formirana su tri teritorijalna izvršna i upravna organa: uprava pomorske oblasti za sjeverni Jadran sa sjedištem u Rijeci, uprava za srednji Jadran sa sjedištem u Splitu i uprava pomorske oblasti za južni Jadran sa sjedištem u Kotoru. Na osnovi te uredbe, kako objašnjava Pajović, uz suglasnost tadašnjega predsjednika Zakonodavnog vijeća Edvarda Kardelja, tadašnji ministar za pomorstvo 14. travnja 1952. donosi rješenje o teritorijalnom razgraničenju spomenutih pomorskih uprava. U odjeljku posvećenom kotorskoj upravi, o čemu svjedoči predloženi faksimil, piše sljedeće: 'Teritorijalna nadležnost uprave pomorske oblasti južnog Jadrana sa sjedištem u Kotoru obuhvaća područje obale i teritorijalnog mora FNRJ, koje se prostire unutar granice što ide od uvale Prevlaka, uključujući i poluotok Prevlaka, morskom obalom i teritorijalnim vodama, sve do ušća rijeke Bojane'. Pajović zaključuje da taj dokument ne samo što pobija militantne srpske vođe koji su doskora agitirali kako je Tito kao Hrvat Prevlaku na vrijeme poklonio Hrvatskoj, nego, što je važnije, svjedoči o razgraničenju koje nakon raspada SFRJ ima važnost međunarodne granice između Crne Gore i Hrvatske. Svaka druga granica koja ne bi bila zasnovana na spomenutoj uredbi Vlade FNRJ, bila bi samovoljna, tvrdi Pajović, dodajući da to ne bi smjelo dovoditi u pitanje dobrosusjedske odnose Hrvatske i Crne Gore. Na kraju se on, a s njime i čitava javnost, čudi što se u dosadašnjim raspravama, izjavama i posebnim emisijama o Prevlaci nije spominjao taj dokument. Kao logičan iako nevjerojatan zaključak iz svega proizlazi: dokument je bio nepoznat i crnogorskim pregovaračima. To ipak ne iznenađuje ako se zna da je Prevlaka bila i ostala sredstvo manipulacije u rukama podgoričkog režima, kojom se nekad pravdao rušilački pohod na Dubrovnik, a danas ljudski životi koji su na tom putu besmisleno izgubljeni", izvješćuje Ivanović. THE TIMES, V. Britanija, (6. XI. 1992.) "Sveti ratnici iritiraju Muslimane u Bosni" Richard Beeston iz Travnika piše kako je "fundamentalizam sedam stotina mudžahedina - veterana s nekadašnjih bojišta u Afganistanu, Iranu i Libanonu - počeo brinuti i katolike i muslimane u Bosni, iako njihova uloga u sukobu neće biti odlučujuća". Beeston je razgovarao s Nadjom Riđić, pripadnicom oružanih snaga BiH, koja bi "više voljela da ih nema. Borimo se kao i muškarci, izlažemo se istim opasnostima, a prema nama se ponašaju kao da smo zaražene. Ovdje nikad nije bilo takvog ponašanja i ne želimo ga sada ohrabrivati". Uz to je dodala da čak i u vojnom pogledu "mudžahedini stvaraju više problema nego što od njih ima koristi". Kao primjer navela je incident koji se dogodio prošlog mjeseca kada je jedan mudžahedin u svađi na kontrolnoj točki ubio zapovjednika hrvatskih snaga u Travniku. Otada odnosi između Muslimana i Hrvata - a njihovo je savezništvo vrlo bitno za uspješnu obranu Travnika od srpskih napada - nisu više kao prije. "Nezastrašen tim kritikama i općenito hladnim prijemom mještana, Ali, sveti ratnik iz Sjeverne Afrike, rekao je kako ga ništa neće spriječiti u ispunjavanju njegove svete misije da se 'bori protiv agresije Zapada na Islam, kao i za povratak pojedinih europskih područja u okrilje Islama", piše Beeston. Arapske su zemlje pokrenule operaciju pod nazivom 'Operacija Muhamed', kojoj je zadaća dopremanje pomoći Bosni. Dopisnik podsjeća na pokušaj Irana da preko Zagreba pošalje oružje. "Malobrojne i slabo naoružane bosanske snage tvrde kako im jedino preostaje prihvatiti pomoć što je dobivaju od pripadnika iste vjere, a time moraju pristati i na ideološke uvjete". Na kraju izvješća Beeston navodi Emira Ticu, časnika oružanih snaga BiH, koji se "radije poistovjećuje sa zapadnom kršćanskom kulturom nego s muslimanskom militantnošću Srednjeg istoka" i tvrdi da sebe smatra "prvo Europljaninom, zatim Bosancem, a tek onda Muslimanom. Tužna je istina da nam Zapad ne pomaže, pa smo prisiljeni prihvatiti svaku pomoć". DER STANDARD, Austrija, (9. XI. 1992.) List objavljuje interview s bosanskohercegovačkim ministrom vanjskih poslova Harisom Silajdžićem. Naglasivši da su vijesti o sukobima u bosanskom vodstvu obična propaganda, Silajdžić komentira i glasine o razdoru između dosadašnjih saveznika Hrvata i Muslimana: "Između dvije skupine bilo je pojedinačnih ozbiljnih incidenata i sukoba. Nadamo se da su te nesuglasice riješene." Na pitanje jesu li točne vijesti da je srednjobosanski grad Jajce pao zato što su Hrvati odbili Muslimanima dati streljivo, Silajdžić odgovara da je 'riječ ponovo o propagandi. Jajce je osvojeno zbog nedostatka municije'. Istaknuvši da će nakon rata Bosna biti jedinstvena decentralizirana država, organizirana u tradicionalna regionalna središta, Silajdžić upozorava da međunarodna zajednica prethodno mora zaustaviti rat kažnjavanjem zločinaca: "Svijet nas je ostavio na cjedilu. Doduše, imamo i prijatelje u ovom teškom trenutku. Austriju, naprimjer. No, osjećamo također da je oko Bosne i Hercegovine podignut zid ravnodušnosti. (...) Pritom je zanimljivo da međunarodna zajednica ne strahuje od nacionalnog fundamentalizma - fašizma - koji je pokazao da može ugroziti živote stotina tisuća ljudi, ali strahuje od krajnje hipotetičnoga muslimanskog fundamentalizma. Tužno je da Europa u 20. stoljeću postaje rob te koncepcije. Europa će morati platiti za Bosnu. Godine 1938. stvorena je slična situacija, jer svijet nije pravodobno reagirao. Danas je iznova riječ o virusu nasilja i nacionalizma, koji će prijeći granice Bosne. Bit će to dobar primjer ostalim agresorima. U Bosni, okrutan necivilizirani režim vodi rat protiv civilizacije. (...) Taj će režim prije ili kasnije pasti, jer ne može odoljeti zakonu dinamike. (...) Europa se ne može vratiti u srednji vijek zbog jedne marginalne diktature na Balkanu", tvrdi Silajdžić. (Hina) dh 090151 MET nov 92