SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUMUNJSKA

Nadnaslov: Rumunjska brine zbog povratka emigranata iz Njemačke Naslov: Rumunjski Romi na udaru mržnje Podnaslov: "Rumunjska vlada nije trebala tako olako prihvatiti potpisivanje takvog sporazuma", ocjenjuje sekretar Etničke federacije Roma Piše: Michaela RODINA, AFP BUKUREŠT - "Zašto ga šalju natrag? Pa nije on lopov". Leana, nezaposlena majka troje djece, mlada je Romkinja iz Bukurešta a mora živjeti od novca koji joj s vremena na vrijeme pošalje njezin suprug, emigrant u Njemačkoj. Sudeći po bijedi koja vlada trošnom kućom gdje stanuje, ta pomoć je simbolična. Ali zahvaljujući toj maloj pomoći njezina djeca ne moraju, poput stotine drugih, prosjačiti po ulicama rumunjske prijestolnice. Sporazum koji su krajem rujna u Bukureštu potpisali ministri unutarnjih poslova Rumunjske i Njemačke, odobrava počam od 1. studenog izgon Rumunja iz Njemačke. Taj se sporazum odnosi na Rumunje, uglavnom Rome, koji nemaju uredne radne dozvole u Njemačkoj te dovodi u pitanje Leanino relativno blagostanje. "Stvarno sam pokušala naći posao, ali nitko me ne treba. Mislite da će moj muž lakše nego naći zaposlenje?", pita ona. Nezaposlenost pogađa već gotovo jedan milijun ljudi u Rumunjskoj. Međunaslov: Mjerila etničkog prepoznavanja? Rumunjska vlada nije trebala tako olako prihvatiti potpisivanje tog sporazuma", ocijenjuje Nicolae Gheorghe, sociolog i sekretar Etničke Federacije Roma. Za razliku od većine Roma, Gheorghe ponosno priča o svom porijeklu. Ali on zastupa njihovo pravo da ih se ne upisuje kao Rome ako oni to ne žele. "Prema kojim izvorima informacija se jedan dio rumunjskih građana smatra Romima i koja su mjerila njihovog etničkog prepoznavanja?" pita se on. Prema Njemačkoj ambasadi u Bukureštu, oko 60.000 rumunjskih građana, Roma i drugih, trebalo bi biti vraćeno u domovinu na temelju zaključenog sporazuma. Prema posljednjem službenom popisu stanovništa provedenom u siječnju, u Rumunjskoj ima 410.000 Roma, ili 1,8 posto ukupnog stanovništva. Ali stručnjaci se slažu u procjeni da je taj broj daleko veći, zbog odbijanja većine njih da se pod tim imenom upišu. Njihov stvarni broj iznosi blizu dva milijuna, što predstvalja najbrojniju manjinu u Rumunjskoj, veću čak i od velike madžarske zajednice. Međunaslov: Uskoro će nas preplaviti Cigani! Gheorghe Raducanu, predsjednik Demokratske zajednice Roma zastupnik u parlamentu u Bukureštu, priznaje da ih nadasve ekonomski razlozi tjeraju u emigraciju. U Rumunjskoj, Romi nisu "progonjeni, ali se s njima drugačije postupa" i "prvo se njih otpušta tijekom restruktuiranja poduzeća", potvrđuje on. Pad komunističkog režima Nicoale Ceausescua krajem 1989. godine je izgleda oslobodio stoljetnu mržnju prema tim vječitim izopćenicima. Tijekom godina 1990. i 1991. nekoliko je romskih skupina kolektivno optuženo za zločine koje se počinili neki među njima, te su ih protjerali susjedi iz mjesta u kojima su živjeli. Posljedice incidenata takvog tipa, nešto rijeđih u posljednjih godinu dana, su petoro mrtvih i 150 izgorjelih kuća, navode u policiji. Brojni Rumunji očito su ozlojeđeni pri pomisli da bi se deseci tisuća Roma mogli uskoro vratiti u domovinu. "Uskoro će nas preplaviti Cigani", izjavljuje jedna pedesetogodišnjakinja. "Već sada ne možemo ništa kupiti radi njih". Osim troškova povratka u domovinu, njemačke vlasti su namijenile oko 30 milijuna DEM za petogodišnju "pomoć pri reintegraciji" povratnika. "Nijemci plaćaju i peru ruke. A što je činiti rumunjskoj vladi?", pita se na naslovnoj stranici prošlog tjedna dnevni list mladih Bukurešta "Tineretul Liber". (Hina) dh 032140 MET nov 92