PROF. DR.SOKOL O NACRTU USTAVNOG USTROJSTVA BIH

ZAGREB, 30. listopada (Hina) - U povodu objavljivanja cjelovitog nacrta ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine, koji je izradila radna skupina Ženevske konferencije o bivšoj Jugoslaviji, u sinoćnjoj emisiji HTV-a "Slikom na sliku" gostovao je profesor Ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu dr. Smiljko Sokol. Ustvrdivši da se ne radi o nacrtu ustava, već o nacrtu ustavno-političkih načela za mogući budući Ustav BiH, dr. Sokol je pojasnio kako je to jedna "politička okvirna platforma za daljnje razgovore koja sadrži niz bitnih naznaka kako bi trebao, po mišljenju predlagača, izgledati budući Ustav nakon svršetka rata". Dr. Sokol je konstatirao da je ovaj nacrt najbliži izvornom muslimanskom prijedlogu, nešto dalje od izvornoga hrvatskog prijedloga te vrlo daleko od izvornoga srpskog shvaćanja o budućem Ustavu. "Ustavno-politički gledano, to je jedan pragmatski pristup koji ne vodi puno računa o pravilima klasičnog europskog ustavnog prava", kazao je dr. Sokol precizirajući da misli na dijelove nacrta gdje se miješaju pojmovi i instituti federacije i više ili manje decentralizirane unitarne države. "Sam ustroj državne vlasti je bliži jednoj blagoj federaciji i možda najbliži njemačkom modelu glede strukture parlamenta i odnosa državnog poglavara s tim da je tu predviđen kolegijalni državni poglavar - Predsjedništvo koje bi činili guverneri tih 7 do 10 provincija", rekao je dr. Sokol i dodao da je, kad je riječ o podjeli državnih funkcija, taj model najbliži modelu talijanskih regija, no da tu nije razrađeno pitanje nadležnosti između pojedinih provincija i centralne vlasti što je, kako je kazao, neophodno pri razradi ustava. Na pitanje koliko se može govoriti o uvođenju protektorata u BiH, dr. Sokol je odgovorio kako za to ima elemenata te da ako u praksi bude provedeno ono što je napisano da će to, prema njegovim saznanjima, biti gotovo "primjer bez presedana". "Nepoznato je da se ustavom propisuje da njega donosi jedno tijelo međunarodne zajednice i da će se ustavom predvidjeti da bi u nekim od ustavnih tijela, koja nisu određena, bile postavljene osobe koje će imenovati Konferencija o bivšoj Jugoslaviji te da bi neke funkcije bile pod međunarodnim nadzorom", razjasnio je dr. Sokol. On je potvrdio da je ovaj nacrt jedan široki okvir koji se još može mnogo promijeniti te da ga treba tumačiti kao način da se zadrže tri strane za pregovaračkim stolom. On je dodao da bi se u ovaj model trebalo ugraditi da je BiH država triju konstitutivnih i ravnopravnih naroda i država konstitutivnih jedinica, jer bi inače, drži on, Hrvati sudjelovali u vlasti samo sa 20 posto. (Hina)dd 302345 MET oct 92