NACRT USTAVNOG USTROJSTVA ZA BIH

ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Prenosimo neslužbeni prijevod s engleskog jezika Nacrta ustavnog ustrojstva za BiH izrađenog u radnoj skupini ženevske konferencije o bivšoj Jugoslaviji: "PREDLOŽENO USTAVNO USTROJSTVO ZA BIH BiH bi trebala biti decentralizirana država s time da bi značajne funkcije obnašalo 7 do 10 autonomnih provincija čije bi se granice odredile na temelju etničkih i drugih aspekata. 1. Opće ustrojstvo A. BiH bi bila decentralizirana država u okviru svojih sadašnjih međunarodnih granica (tj. granica koje je imala u bivšoj SFRJ), B. BiH bi bila podijeljena na 7 do 10 autonomnih provincija: a) Granice provincija odredile bi se tako da provincije budu geografski što koherentnije, uzimajući u obzir etničke, geografske (tj. prirodne karakteristike, npr. rijeke), povijesne, prometne (tj. postojeće cestovne i željezničke mreže), gospodarske i ostale relevantne činioce. Mnoge provincije (premda se to ne mora odnositi na sve provincije) vjerojatno će imati značajnu većinu jedne od tri glavne etničke skupine, a u većini će biti značajno zastupljene manjine. b) Granice provincija utvrdile bi se u Ustavu i ne bi se mogle mijenjati bez promjena za koje bi bila potrebna značajna većina (III.A.3). Slično tome, nijedna provincija ne bi se mogla odvojiti bez takve ustavne promjene (amandmana). c) Nijedna provincija ne bi imala naziv koji bi je specifično poistovjećivao s jednom od glavnih etničkih skupina. d) Na granicama između provincija ne bi bile granične kontrole i u cijeloj bi zemlji trebalo osigurati potpunu slobodu kretanja. C. U Ustavu treba uzeti u obzir činjenicu da postoje tri glavne "etničke" (nacionalne/vjerske) skupine, kao i skupina "ostalih". D. Ustav treba predvidjeti da bi, na prijelaznoj osnovi, u nekima od ustavnih tijela bile postavljene osobe koje imenuje Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji (ICFY), te da bi neke funkcije bile pod međunarodnim nadzorom. 1. Navedeno obuhvaća slijedeće: a) Ustavni sud (IV.A.d)c) b) etnička ravnoteža i integracije vojnih snaga (V.A.2) c) nediskriminatorni sastav policije (V.B.1/b/) d) Međunarodna komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu (VI.B.1) e) javni pravobranioci (zaštitnici prava građana od samovolje vlasti) (VI.B.2) (Ombudsmen) f) Sud za ljudska prava (VI.B.3) 2. Trajanje tih aranžmana moglo bi biti slijedeće: a) Ograničeno na određeno razdoblje (npr. IV.A.2/b) b) Određeno od strane ICFY ili nasljednika (npr. VI.A.2) c) Određeno objektivnim činiocima (npr. VI.B.5) d) Ako se drukčije ne odredi (npr. IV.A.3 /c), sve dok se ne promijeni Ustav radi ukidanja ili promjene odgovarajuće odredbe, pri čemu bi trebalo odrediti odlučivanje dovoljno značajnom većinom tako da se amandmani mogu postići samo značajnim konsenzusom skupina (III.A.3/c/). II. Podjela državnih funkcija A. Centralna bi vlada bila isključivo odgovorna za slijedeće: 1. Inozemni poslovi (uključivši članstvo u međunarodnim organizacijama) 2. Narodna obrana (V.A.) 3. Međunarodna trgovina (carine, kvote) 4. Državljanstvo (uključivši dvojno) (VI.C.1-2) 5. Oporezivanje u svrhe centralne vlade /1/ ---------- 1 Ako sve provincije nisu gospodarski sposobne, ili ako su neke znatno siromašnije od drugih, mogao bi se među njima predvidjeti nekakav oblik prijenosa sredstava koristeći se poreznim ovlaštenjima centralne vlade. ----------- B. "Neovisni" organi (tijela), koji bi obuhvaćali predstavnike svih provincija, bili bi odgovorni za slijedeće: 1. Centralna banka a) emisija valute b) funkcije regulacije provincijskih banaka 2. Infrastruktura za međunarodne i međuprovioncijske komunikacije: željeznice /2/, kanali /2/, naftovodi/plinovodi /2/, kontrola zračnog prostora, PTT ----------- 2 Eventualno kao dio međunarodnog tijela ----------- 3. Elektroenergetska mreža C. Centralna vlada i provincije dijelile bi odgovornost za slijedeće: 1. zaštita okoliša, pri čemu bi centralna vlada određivala minimalna mjerila koja svaka provincija može postrožiti 2. sudstvo (IV.A.3 i IV.B.3) D. Provincije bi općenito bile isključivo odgovorne za slijedeće: 1. Obrazovanje, uključivši visoko (tj. sveučilišta) 2. Kulturne ustanove i programi 3. Radio i TV 4. Izdavanje dozvola za obavljanje profesionalnih i obrtničkih djelatnosti 5. Korištenje prirodnih resursa, npr. poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov, rudarstvo 6. Zdravstvena zaštita, socijalne službe i socijalno osiguranje 7. Provincijske komunikacije (npr. lokalne ceste, aerodromi) 8. Proizvodnja energije 9. Kontrola poslovnih banaka i štedionica, te ostalih financijskih ustanova 10.Policija (V.B.1) 11. Oporezivanje za provincijske namjene Provincijama se ne bi dopuštalo održavanje službenih međunarodnih ili međuprovincijskih veza osim uz dozvolu centralne vlade, one ne bi imale međunarodnopravni subjektivitet. III. Ustavi A. Centralni 1. Dogovoriti i usvojiti u okviru ICFY 2. Vrhovni zakon BiH i svih provincija 3. Teško mijenjati (tj. zahtijeva se značajna većina u oba zakonodavna doma, a možda i referendum s potrebom značajne apsolutne i/ili relativne većine), pri čemu slijedeće odredbe uživaju posebnu zaštitu (npr. zahtijeva se još značajnija većina ili čak jednoglasnost): a) Odredbe o ljudskim pravima i pravima skupina (VI.A.2 (a)-b) i odgovarajuća proceduralna sredstva (VI.b) b) Granice provincija ili dopuštanje bilo kojoj da se odvoji (I.B.b) c) Određene odredbe za prijelazni međunarodni nadzor (I.D.2 d) B. Provincijski: svaka bi provincija usvojila vlastiti, ovisno jedino o nacionalnom ustavu u skladu sa svim odlukama Ustavnog suda (IV.A.3 c) (i). IV. Državna struktura A. Centralna vlada 1. Zakonodavna tijela a) Donji dom: bira se na osnovi proporcionalne zastupljenosti u BiH kao cjelini /3/ ---------- 3. To znači da svaka skupina može osnovati jednu ili više stranaka - ali moguća su također i stranke na posve političkoj, provincijskoj ili ideološkoj osnovi. -------- b) Gornji dom: zastupnike imenuju provincijske vlade iz svojih redova Zakonodavna djelatnost, uključujući odobravanje važnih međunarodnih angažmana i ustavnih promjena (III.A.3), općenito bi zahtijevala sudjelovanje obaju Domova, iako njihove funkcije ne moraju biti istovjetne glede svega navedenog, a za pojedine bi se akcije mogla utvrditi različita većina. 2. Izvršna tijela a) "Predsjedništvo" bi se sastojalo od "guvernera" svih provincija, pod predsjedavanje predsjednika, bez izvršnih funkcija već jedino s odgovornošću imenovanja visokih dužnosnika, osobito slijedećih: predsjednik (IV.A.2 b), ministri (IV.A.2/d), suci najvišeg apelacionog suda (sudova) (IV.A.3/a), predstavnici BiH u Sudu za ljudska prava (VI.B.3) i Ustavnom sudu (IV.A.3 c), načelnici vojnog štaba (V.A.2) - što bi sve zahtijevalo bilo rotaciju po skupinama ili ravnotežu /4/ s mogućnošću priziva Ustavnom sudu (IV.A.3 (c) /IV). Nema zahtjeva za jednoglasnošću ili kosenzusom kako bi se izbjegla moguća paraliza. --------- 4 Trebat će naznačiti da li riječ "ravnoteža" znači "jednaku" ili "razmjernu" zastupljenost. ---------- b) Predsjednika (uglavnom ceremonijalnog šefa države /5/) bira Predsjedništvo s ograničenim mandatom i on podliježe rotaciji među skupinama. --------- 5. Ustavu će trebati točno specificirati podjelu odgovornosti između Predsjednika i Predsjednika vlade. --------- c) Predsjednik vlade /4/ - bira ga Donji dom zakonodavnog tijela. d) Ministre postavlja predsjednik Vlade uz odobrenje Predsjedništva, uzimajući u obzir ravnotežu među skupinama; u svakom slučaju, ministar inozemnih poslova i ministar obrane moraju biti iz različitih skupina. e) državna uprava ustrojena na principu ravnoteže /4/ između skupina 3. Sudstvo a) Najviši prizivni sud (sudovi) koji će zahtijevati postizanje ravnoteže među skupinama. (Prvostepeni sudovi i prizivni sudovi na međurazini bili bi provincijski /6/ (IV.B.3), ------------ 6. U pravilu prizivi nacionalnih prizivnim sudovima trebali bi biti predmet nacionalnog prava (tj.uključivati ustav, državnu zakonodavnu djelatnost ili međunarodne sporazume), a za većinu drugih pitanja provincijski prizivni sud bio bi najviše tijelo. ------- b) Sud za ljudska prava (VI.B.3) c) Ustavni sud, prvenstveno /7/ za rješavanje sporova: ---------- 7. Ustavni sud, čije bi prvenstvene funkcije bila rješavanje sporova među ustavnim organima, bio bi prvostepeni sud za takve slučajeve - tj. takvi bi se sporovi podnosili neposredno Ustavnom sudu i mogli bi se riješiti traženom brzinom - za razliku od prizivne jurisdikcije Suda specificirane u klauzu.li koja siljedi iza nekoliko pod-paragrafa. -------- i/ između centralne vlade i jedne ili više provincija; ii/ između provincija iii/ između glavnih organa centralne vlade; iv/ u svezi s rotacijom skupina ili ravnotežom dužnosnika što ih imenuje Predsjedništvo /IV.A.2/a). Taj bi Sud služio i kao sjud za razmatranje priziva o ustavnim pitanjima dostavljenih od strane najviših prizivnih sudova (VI:A.3/e)). Sud bi obuhvaćao po jednog BiH suca iz svake skupine, kojega bi imenovalo Predsjedništvo, te pet inozemnih sudaca, koje bi u prvom redu imenovala ICFY, dok bi zamjene imenovala odgovarajuća međunjarodna ustanova koju bi odredila ICFY. B. Provincijska struktura (utvrđene ustavom svake provincije) 1. Zakonodavno tijelo: po mogućnosti jednodomno, eventualno dvodomno ali izabrano na drukčijim osnovama. 2. Izvšrna vlast: po jedan "guverner" za svaku provinciju 3. Sudstvo: prvostepeni sudovi (građanski, krivični, upravni, radni, itd.) i prizivni sudovi na međurazini. V. Snage izvršne vlasti A. Vojne snage 1. Potpuno pod kontrolom izvršnog vijeća centralne vlade. 2. Stožer zahtijeva ravnotežu među skupinama i rotaciju na ključnim položajima; sve bi jedinice trebale biti integrirane (tj. ne formirane na osnovi pripadnosti skupinama); početne aranžmane za postizanje ravnoteže i integracije nadzirala bi ICFY, a zatim odgovarajuće tijelo što ga odredi ICFY. B. Policija 1. Provincijska: sva uniformirana policija bila bi na provincijskoj ili lokalnoj razini: a) policija pod kontrolom izvršne provincijske vlasti b) policija se mora pridržavati istih pravila - što se tiče nediskriminacije itd. - kao i ostale grane uprave (VI.A.2/b); početne arnažmane u svezi s nediskriminacijom nadzirat će ICFY, a zatim odgovarajuće tijelo što ga odrediti ICVY. 2. Nacionalna: samo upravno tijelo (tj. nema uniformiranih, oružanih snaga) s ciljem: a) koordinacije provincijske policije b) stručna pomoć (npr. kriminalistički laboratoriji) c) koordinacija s međunarodnim i inozemnim policijskim ustanovama C. Zabrana drugih oružanih snaga: Osim vojnih snaga i, tamo gdje je to potrebno, policije, u zemlji se ne mogu formirati nikakve javne ili privatne oružane jedinice. VI. Ljudska prava i prava skupine/manjina A. Suštinski aspekti 1. Izvor: Najviša razina međunarodno priznatih prava kako su ona izložena u dokumentima (prvenstveno međunarodnim sporazumima i nekim deklaracijama ICO - koje su potakli UN, Vijeće Europe i KESS) koje treba navesti u Ustavu (vidi Dodatak ovome). 2. Vrste a) Opće ljudska prava, osobito građanska i politička prava b) Prava skupina, osobito "manjina" /8/, uključivši obavezu održavanja ravnoteža između skupina u državnim tijelima koja donose odluke kao i u raznim centralnim i provincijskim građanskim, policijskim i drugim službama (ili, kao minimum, stroga nediskriminacija). --------- 8/ Ovaj će izraz zahtijevati posebnu pažnju i definiciju u odnosu na BiH jer, s jedne strane, nijedna etnička ili druge skupine nije u apsolutnoj većini u BiH u cijelini, tako da su u određenom smislu sve skupine manjine, premda je vjerojatno da će u mnogim područjima jedna skupina biti u očitoj većini. --------- c) Ekonomska, društvena i kulturna prava - koja će se u znatnoj mjeri možda morati utvrditi kao težnje i ciljevi, a ne ovisno o krutoj zaštiti ostalih gore navedenih prava. B. Proceduralni aspekti: Opća ljudska, građansko-politička i grupna prava treba zaštititi nizom domaćih i međunarodnih proceduralnih aranžmana, uključivši slijedeće /9/: ----------- 9. Uz niže navedene aranžmane, treba također uzeti u obzir međunarodni nadzor, koji osiguravaju na normalnoj osnovi posebna tijela formirana na temelju međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima što će ih BiH morati potpisati (utvrditi u Ustavu/IV.A.1( - vidi par./c/ Dodatka ovome). ----------- 1. Međunarodna komisija za ljudska prava za BiH, sa širokim ovlaštenjima za istraživanje i primanje žalbi, i obavezom izvještavanja nadležnih međunarodnih tijela (UN, KESS, i Vijeće Europe) uključujući, po potrebi, Vijeće sigurnosti. Komisiju će osnovati ICFY za određeno razdoblje (npr. 5 godina), s time da je moguće produženje odlukom ICFY ili neke druge odgovarajuće međunarodne institucije koju ICFY odredi. 2. Četiri javne pravobranioca (ombudsmena), po jedan iz svake skupine, koje će isprva imenovati ICFY, a kasnije Donji dom zakonodavnog tijela. Oni moraju imati odgovarajuće osoblje i čvrsta ovlaštenja za istraživanje; obvezni su podnositi izvještaje svim nadležnim državnim tijelima na svim razinama, i moraju biti ovlašteni za podnošenje priziva ili intervenciju na sudovima radi zaštite prava. Trebali bi biti posebno odgovorni za ukidanje procesa etničkog čišćenja. 3. Sud za ljudska prava koji može razmatrati prizive od svih sudova (provincijskih ili nacionalnih) u svezi s ljudskim pravima. Sud bi se isprva osnovao kao dio mehanizma Vijeća Europe i sastojao bi se od po jednog BiH suca iz svake skupine imenovanog sa strane Predsjedništva, te najmanje pet inozemnih sudaca koje bi imenovali predsjednici Europskog suda za ljudska prava i Europske komisije za ljudska prava. Sud bi se zadržao barem dok BiH ne postane članom Vijeća Europe i potpiše Europsku konvenciju o ljudskim pravima (a možda i iza toga). 4. Neograničeni pristup pojedinaca i priznatih skupina sudovima u svim okolnostima, s pravom neposrednog oslanjanja na ustavne odredbe i na odredbe međunarodnih sporazuma što ih je BiH potpisala ili koji se spominju u Ustavu bez obzira na to da li postoji provedbeno zakonodavstvo ili ne. C. Državljanstvo (tijesno povezano s mnogim odredbama o ljudskim pravima i pravima skupina): 1. Državljanstvo BiH, treba odrediti centralna vlada u skladu s Ustavom i zakonima BiH 2. Treba dopustiti dvojno državljanstvo 3. Nema "provincijskog državljanstva" 4. Nema službene etničke identifikacije građana (npr. na osobnim iskaznicama) (Hina) fs 292225 MET oct 92