ZAGREB, 23. listopada (Hina) -
U interviewu za list, ministar obrane Republike Hrvatske
Gojko Šušak je na početku prokomentirao odluku o
demobilizaciji. "...Ne govorimo o tome je li rat gotov ili
nije, već o tome da 50.000 ljudi koliko ih ostaje u
Hrvatskoj vojsci može obavljati posao koji je prije godinu
dana obavljalo 150.000 ljudi", objašnjava ministar obrane,
ne otklanjajući mogućnost da se rat nastavi, "ali mi ćemo
učiniti sve da do toga ipak ne dođe..." Govoreći o
umirovljenju većeg broja generala i časnika HV, Šušak tvrdi
da su "umirovljeni oni koji imaju uvjete za mirovinu.
Generali nisu smijenjeni". Doduše, u slučaju Gorinšeka,
"umjesto kazne, dali smo mu mogućnost da iskoristi svoje
pravo na dio mirovine, koliko mu pripada, a on je mlad
čovjek, snaći će se".
Šušak je zatim objasnio kako je demobilizacija selektivna, a
formirano je šest gardijskih brigada profesionalne vojske.
Raspisan je i natječaj za prijem vojnika i časnika u te
brigade, a s druge strane, neki će časnici biti otpušteni.
Podsjeća da je Hrvatska primila "više od 2 300 oficira iz
bivše jugoslavenske vojske. Vlada im je jamčila posao.
Bilo nam je u interesu tada, prije godinu dana, da budu na
našoj strani. Ali sad, u mirno doba, ne mogu prihvatiti da
u vojsci ostanu i oni koji se nisu dokazali svojim
sposobnostima. (...) Ostaju oni koji su se dokazali u
organizaciji vojske ili na ratištu. I časnici moraju proći
kroz sito i rešeto, kao i svi ostali kadrovi. Oni koji se
nisu dokazali izgubit će posao, morat će tražiti novi,
jednako kao onaj koji radi u 'Končaru' ili Ini. To treba
shvatiti kao normalan proces a ne revanšizam, osim ako se
netko zaista ne oglasi da je šikaniran. Mislim da toga neće
biti".
Na pitanje o postojanju paravojnih formacija u Hrvatskoj
Šušak odgovara: "Moramo razlikovati HOS kao vojno
zapovjedništvo - kao takvo, ono je ilegalno. Osuđujem način
kako je osnovan i vođen HOS. Ali, ne osuđujem borce koji su
se borili za Hrvatsku. Osuđujem politiku koja ih je zavela,
koja je manipulirala HOS-om u državi koja ima svoju
regularno ustrojenu vojsku. (...) Kao ministar obrane mogao
sam momke prije osam mjeseci privesti i razoružati, što mi
je bila dužnost, ali to nisam učinio jer sam znao da se
većina tih momaka pošteno bori, makar je unutar HOS-a bilo
kriminalaca, kao, uostalom i u Hrvatskoj vojsci, što nije
čudno, jer smo 'digli' s ulice sto, dvjesta tisuća ljudi.
Učinili smo sve, i ja osobno, da se sve bezbolno sredi, i
uspjeli u tome, jer se 99 posto boraca HOS-a priključilo
Hrvatskoj vosjci, a one koji to nisu htjeli, razoružali
smo".
Komentirajući izmjenu zakona o oružju, ministar obrane RH
ocjenjuje da je vraćanje oružja "normalni poratni proces.
Razoružanje će se obaviti organizirano. Dao sam naredbu o
vraćanju oružja jer nema potrebe čak ni da ljudi u pričuvnom
sastavu drže kod kuće automate. Ukaže li se potreba, bude
li Hrvatska opet u opasnosti dobit će ga natrag. (...)
Nadam se da ćemo tako smanjiti i broj samovoljnih
terorističkih akcija, podmetanja eksploziva pod kuće i
automobile".
Govoreći o pričama da je bosanska Posavina zamijenjena za
Prevlaku Gojko Sušak ocjenjuje kako se ljudi u Posavini nisu
"dovoljno dobro organizirali, za razliku od Hrvata na jugu.
Ja ne mislim da je sadašnji razvoj događaja jako negativan.
Mi nismo mogli učiniti više i stoga što nije bilo dobre
suradnje niti s bosanskohercegovačkom Vladom, ni s
Predsjedništvom". Drži kako odluka o proširenju Hrvatske
zajednice Herceg-Bosne nije proširenje teritorija, nego da
se radi o "jačanju suradnje sa susjednim općinama na čemu
Hrvati inzistiraju cijelo vrijeme i pozivaju Aliju
Izetbegovića na potrebu suradnje. (...) Minimum uvjeta na
koji će Hrvati pristati bit će, procjenjujem, formiranje dva
kantona, hercegovačkog i posavskog, koji uključuje šest
općina".
Razjašnjavajući 'demilitarizaciju Prevlake' i način kako će
se 'postići sigurnost Dubrovnika i Boke Kotorske', ministar
obrane Republike Hrvatske ističe kako je "osnovno da onoliko
teritorija koliko mi moramo demilitarizirati, toliko se mora
demilitarizirati i teritorija s druge strane hrvatske
granice kako bi se postigla uzajamna garancija. (...) Važno
je da granice ostaju, da će na njima biti postavljene
carinske postaje". Šušak ističe kako Prevlaka nije UNPA
zona, i da su snage UN samo promatrači. Da bi Hrvatska
pristala na demilitarizaciju tog područja treba
demilitarizirati i dio BiH, trebinjsku općinu, odakle se
ugrožava Dubrovnik i dio Boke Kotorske. "Strateški mi ništa
ne gubimo, naše trupe će biti i u Dubrovniku, i u Ćilipima i
u Konavlima. A onaj dio kamenja oko Prevlake koji nije
nastanjen nama je važnije kao principijelno nego kao
strateško pitanje".
Zamoljen da kaže nešto i o filmu o Brunu Bušiću, budući da
je i sam bio politički emigrant, Gojko Šušak opovrgava bilo
kakve optužbe o povezanosti s filmom. Ne slaže se s ocjenom
novinarice da su se Hrvati oko filma posvađali, i time
izdali Bušićevu ideju oko pomirenja Hrvata. "Nismo se
posvađali. Ja se ni sa kime nisam posvađao. A rasprave o
dosjeima morale su se, prije ili kasnije, otvoriti. Samo je
pitanje da li je trebalo to učiniti na ovaj način. Neke
stvari su se morale reći javnosti. Moramo znati da neki
ljudi, koji su radili to što su radili, nastavljaju sa
svojim poslom, što je destruktivno za Hrvatsku, baš zato što
se ništa nije objavilo. (...) Ti ljudi nisu imali ni prije
dostojanstva, ali mogli bi barem sada imati i smiriti se. A
oni opet optužuju! Hoće napraviti razdor. Ne postoji
službena politika šikaniranja", rekao je između ostaloga
Gojko Šušak ekskluzivno za list.
(Hina)
230229 MET oct 92
Frankfurtska zračna luka i u 2024. ispod pretpandemijske razine
Državna matura: Učenici Međimurske najbolji, Ličko-senjske najčešće zadnji
Pula: Hotel Valkane predao zahtjev za izdavanje građevinske dozvole
Kekin traži hitno rješavanje krize upravljanja u KBC Zagreb
Plinacro: Uskoro započinju radovi na magistralnom plinovodu Zabok-Lučko
Papa pao i natukao ruku, ali je nije slomio
Božinović: Zasad nema novog traga djetetu u Savi
Rashford bi do kraja tjedna trebao odlučiti gdje će nastaviti karijeru
Beograd: Teško ozlijeđena studentica u naletu automobila tijekom blokade
DHK raspisao natječaj za nagrade Juditu, Davidiasa i Slavića