'ODLJEV MOZGOVA' IZ HRVATSKE I DALJE PRISUTAN

ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Da će Republici Hrvatskoj, posebice u obnovi, i te kako trebati svaki stručnjak jasno je, vjerojatno, svima. No, unatoč tome, čini se, svi ne rade tako da bi imali od vlastitih stručnjaka prave koristi. To je pojednostavljen zaključak voditelja postdiplomskih studija iz prirodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu što je održan ovih dana. Naime, prema tvrdnji dekana Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, akademika Željka Kućana, prijeti vrlo ozbiljna opasnost da se ti postdiplomski studiji posve ukinu. Problem je u vrlo visokim školarinama što se za to trebaju plaćati: tri ili čak i više tisuća njemačkih maraka godišnje danas je svota da je više nitko ne može sam platiti. A toliko je, prema proračunima službi što se time bave, potrebno za pokrivanje troškova takvog studija što se, zbog potrebe i prirode prirodnih znanosti, ne može obavljati kao što se to ponekad radi - u nekoliko tjedana 'zbrzanih' predavanja i vježbi na mjestima gdje se lako mogu okupljati i boraviti svi zainteresirani. To, naravno, ne znači da najbolji studenti i oni koji su upravo završili studij neke od prirodnih znanosti ne nalaze načina da ipak postdiplomski studiraju jer su većina od njih ionako već našli one koji će ih stipendirati u inozemstvu i omogućiti im da svoje vrhunsko obrazovanje završe na nekom od najuglednijih i najboljih svjetskih sveučilišta. Naravno, i da time svoju znanstveničku karijeru započnu u nekoj tamošnjoj znanstvenoj ustanovi. Praktički to znači da stranci dobivaju uz ne mnogo truda i za zapravo vrlo malo uloženih novaca najbolje i najperspektivnije mlade znanstvenike iz Hrvatske. Da to nisu priče pokazuju i podaci o samo nekim znanstvenim strukama što se predaju na tome fakultetu. Primjerice, molekularnih biologa (a to je vjerojatno najpropulzivnija grana znanosti današnjice) godišnje završava na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu tridesetak. Od tih je, od godine upisa 1.984. pa do danas već 24 najboljih studenata otišlo na postdiplomske studije u inozemstvo. A među njima je i onaj jedini koji je upisao godine 1.988. i već diplomirao. Ništa bolje nije i sa studentima fizike čvrstog stanja (također grane znanosti što mnogo obećava). Njih godišnje završava još manje nego li studenata molekularne biologije a trenutno ih je, iz istoga razdoblja, u svijetu na postdiplomskom studiju i stjecanju doktorata znanosti 18 najnadarenijih. No, to su samo oni za koje se pouzdano zna gdje su i što rade. Stoga prodekan za fiziku PMF-a dr. Aleksandar Bjeliš s pravom upozorava da je nužno poduzeti odgovarajuće poteze kako ne bi i dalje najbolje mlade ljude školovali za bogat i razvijeni svijet. (Hina) do 190859 MET oct 92