TEKST DEKLARACIJE EZ

BIRMINGHAM, 17. listopada (Reuter/Hina) - Obajvljujemo prijevod s engleskoga integralnog teksta Birminghamske Deklaracije i izjave o ekonomskoj i monetarnoj suradnji, što su je u petak usvojili šefovi država ili vlada EZ na sastanku u Birminghamu. BIRMINGHAMSKA DEKLARACIJA ZAJEDNICA BLISKA SVOJIM GRAĐANIMA 1. Potvrđujemo svoju obvezanost ugovorom iz Maastrichta: treba ga ratificirati da bi se ostvario napredak k Europskoj uniji, želi li Zajednica ostati stabilna točka na ovom kontinentu koji se ubrzano mijenja, te dograđivati na onome što je uspješno ostvareno tijekom zadnjih četvrt stoljeća. 2. Kao zajednica demokratskih zemalja, možemo napredovati samo uz podršku svojih građana. Odlučni smo da odgovorimo na zabrinutost izraženu u nedavnim javnim raspravama. Moramo: - pokazati svojim građanima korist Zajednice i mastriškoga ugovora. - učiniti Zajednicu otvorenijom, kako bi se osigurala bolje informirana javna rasprava o njezinim aktivnostima. - poštovati povijest, kulturu i tradiciju svake zemlje, s jasnijim razumijevanjem onoga što svaka zemlja članica mora učiniti, te što mora učiniti Zajednica. - učiniti jasnim da državljanstvo u Zajednici daje našim građanima dodatna prava i zaštitu, a da pritom ni na koji način ne nadomješta njihova državljanstva u pojedinačnim državama. 3. Ministri vanjskih poslova predložit će Europskom vijeću u Edinburghu načine na koje se može otvoriti rad institucija Zajednice, uključujući i neke otvorene rasprave Vijeća, možda o budućim progamima rada. Pozdravljamo ponudu Komisije o širim konzultacijama prije predlaganja zakona, u što se mogu uključiti konzultacije sa svim zemljama članicama, kao i sistematskija upotreba konzultacijskih dokumenata (Zelenih papira). Tražimo od Komisije da do početka sljedeće godine završi svoj posao na unapređivanju mogućnosti pristupa javnosti raspoloživim informacjiama, kao i ostalim institucijama Zajednice. Hoćemo da zakoni Zajednice postanu jednostavniji i jasniji. 4. Naglašavamo važnu ulogu Europskoga parlamenta u demokratskom životu Zajednice, i pozdravljamo sve češće kontakte nacionalnih parlamenata i Europskoga parlamenta. Ponavljamo da nacionalni parlamenti moraju biti više uključeni u rad Zajednice. O tome ćemo raspravljati sa svojim parlamentima. Pozdravljamo spremnost Komisije da pozitivno odgovori na zahtjeve nacionalnih parlamenata za objašnjenjem prijedloga Komisije. Naglašavamo važnost koju pridajemo Konferenciji parlamenata i Komitetu regija. 5. Potvrđujemo da odluke treba donositi što je moguće bliže građanima. Veće se jedinstvo može postići bez pretjerane centralizacije. Svaka zemlja članica mora odlučiti kako unutar zemlje provoditi svoje akcije. Zajednica može djelovati tamo gdje su joj to pravo u sporazumima dale zemlje članice. Na razini Zajednice treba djelovati samo na prikladan način i kad je to nužno: Mastriški ugovor za to omogućuje dobar okvir i ciljeve. Za razvoj Zajednice uz podršku njezinih građana suštinsko je dovođenje u život ovoga načela " supsidijarnosti" ili "bliskosti". Sa zadovoljstvom očekujemo odluke koje će se donijeti u Edinburghu, a na temelju izvještaja o: - prilagodbi procedure i prakse Vijeća, kako je Komisija već učinila, tako da to načelo postane integralan dio procesa odlučivanja Zajednice, kako to traži i mastriški sporazum. - smjernicama za primjenu toga načela u praksi, naprimjer najblažim oblicima zakona, s maksimalnom slobodom zemalja članica u vezi s najboljim načinom ostvarenja toga cilja. Zakoni Zajednice moraju se učinkovito primijeniti, bez nepotrebna miješanja u svakodnevni život naših građana. Osim toga obratit ćemo pažnju na prve plodove rada Komisije na razmatranju dosadašnjih zakona Zajednice, s primjerima. 6. Oživotvorenje ovih načela mora biti glavni zadatak svih institucija Zajednice, bez utjecaja na ravnotežu među njima. Nastojat ćemo o tome postići sporazum s Europskim parlamentom. 7. Mastriški sporazum donijet će izravne koristi pojedinačnim građanima. Svi mi, Vijeće, Kommisija i Parlament, moramo još više učiniti da to bude jasnije. 8. Europsko vijeće, u skladu s odgovorniostima koje mu nameće Mastriški ugovor, nastojat će na potpunom pridržavanju tih temeljnih načela Europske unije. EKONOMSKA I MONETARNA SURADNJA Čelnici država i vlada složili su se da se zemlja članice suočavaju sa zajedničkim ekonomskim izazovima te da su zabrinute zbog nižeg rasta i povećane nezaposlenosti. Jača koordinacija na razini Zajednice osigurati će to da će ekonomija svake zemlje članice biti ojačana uspjehom druge zemlje članice. Za zemlje članice je važno da nastave politiku smanjenja inflacije, da nastave provoditi progame kontrole proračunskog deficita, da poboljša efikasnost svojih ekonomija kroz politiku otvorenog tržišta. Čvrsta i trajna primjena te politike uspostavlja osnovu oporavka, socijalne i ekonomske kohezije, stvaranja novih i stalnih radnih mjesta koja su potrebna. Europsko vijeće u okviru ove teme naglašava važnost pojačavanja procesa približavanja ekonomija zemalja članica, što je ključno za očuvanje monetarne stabilnosti i za stvaranje okvira za trajni rast i povećanja zaposlenosti . Striktno pridržavanje načela zdravog ekonomskog upravljanja, kao što je to postavljano u programima približavanja što su ih formulirale zemlje članice radi ispunjavanja kriterija iz Ugovora u Maastrichtu s ciljem ostvarenja poteza koji idu u pravcu ekonomskog i monetarnog jedinstva, omogućit će zajednici da postigne cilj zajedničkog razvoja. Europsko vijeće također je ponovno potvrdilo svoju odanost Europskom Monetarnom Sustavu (EMS) kao ključnom faktoru ekonomske stabilnosti i napretka u Europi. Europsko vijeće usvojilo je stav ministara ekonomije i financija da nedavne financijske nestabilnosti upućuju na ponovno razmatranje i analizu u svjetlu razvoja na tržištu kapitala te u europskom i svjetskom monetarnom sustavu. Oni su pozvali ministre ekonomija i financija, uz Monetarni komitet i uz pomoć Komisije, da nastave s radom zajedno s guvernerima središnjih banaka. To bi trebalo pokriti nedavne ekonomske i financijske događaje u Europi i glavnim industrijskim zemljama kao i posljedice promjena u općem ekonomskom i financijskom okruženju u narednim godinama, naročito posljedicu povećanja u veličini i sofistikaciji financijskog tržišta i veće liberalizacije kapitala. (Hina) fp 172312 MET oct 92