INTERVIEW HRVATSKOG PREMIJERA HTV-U

ZAGREB, 15. listopada (Hina) - U večerašnjem interviewu Hrvatskoj televiziji, predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić govorio je o brojnim aktualnim pitanjima, posebice o najnovijim Vladinim antiinflacijskim mjerama. Šarinić je rekao da hrvatska Vlada nije lako donijela antiinflacijski program, te da je on donešen nakon temeljitih analiza, konzultiranja najboljih stručnjaka iz zemlje i podršku eksperata iz Međunarodnog monetarnog fonda. Ulazak Hrvatske u Međunarodni monetarni fond prije svega je političko pitanje, čiji učinci neće biti odmah vidljivi, kazao je Šarinić, dodavši da je ulazak u Svjetsku banku nakon toga automatizam, i najvažnija "svjedodžba kod komercijalnih banaka". Kao primjer Šarinić je naveo da je jedna od najvećih švicarskih banaka ovih dana odobrila kredit Hrvatskoj od 40 milijuna švicarskih franaka, "što nije velik novac, ali taj kredit je znakovit, jer daje poticaj komercijalnim bankama za ulazak u Hrvatsku". Objašnjavajući razloge donošenja antiinflacijskih mjera, Šarinić je kazao da je debalans između prihoda i rashoda Republike 274 milijarde HRD, u koje nisu uračunati gubici javnih poduzeća koji su još, kako je rekao 102 milijarde HRD, a što zajedno iznosi 376 millijardi HRD. Država za izlaz iz takva stanja, dodao je on, ima na raspolaganju tri mogućnosti: obraćanje financijskom tržištu što koristi većina razvijenih zemalja, zatim unutarnja igra između prihoda i rashoda, što je razultiralo novim vladinim mjerama, te emisiju novca što je novi generator inflacije. Po Šarinićevim riječima, bez donošenja tih mjera do kraja godine imali bismo mjesečnu inflaciju od 40 posto, što je dvostruko od sadašnje stope. Govoreći o troškovima rata, Šarinić je izjavio da ni on ne zna konačni obračun. Neki su troškovi, dodao je, već poznati, ali ne i ratom uzrokovani gubici u gospodarstvu, jer dosta je poduzeća, između ostalog besplatno ili uz minimalnu naknadu davalo hranu, obuću i odjeću. Na pitanje zašto se više ne govori o obnovi, Šarinić je kazao da se sada na obnovi radi na drugačiji način. Obnova je počela istodobno s ratom, kazao je, dodavši da će obnova trajati i desetak godina nakon svršetka rata. "Mi smo u okviru racionalizacije državne uprave Ministarstvo obnove ukinuli, ali smo cijeli aparat koji se obnovom bavio stavili pod ingerenciju predsjednika Vlade, jer smo time htjeli dati veliki značaj toj djelatnosti", istaknuo je premijer Šarinić Govoreći o najavljenom antiinflacijskom programu za 1993., Šarinić je rekao da on neće biti teži od današnjeg, te da ukoliko situacija ide prema smirivanju, kao što i ide, onda bismo morali negdje u proljeće slijedeće godine biti u znatno boljoj situaciji. Na pitanje hoće li Vlada nešto konkretnije učiniti da se povoljnije kupuju osnovne životne namirnice, među kojima je i crni kruh, Šarinić je rekao da je Vlada donijela odluku da se mora minimalno proizvoditi 20 posto crnog kruha, te da će poduzeti sve da se tržište opskrbi s dovoljno crnog kruha, uz pojačani nadzor, posebice privatnih pekara. Odgovarajući na pitanje o posljedicama prve vladine Odluke o racionalizaciji državne uprave, hrvatski premijer je rekao da su njeni rezultati vrlo ohrabrujući, te je kao primjer naveo da je u ministarstvima i državnim zavodima pokrenuto 880 postupaka, a u javnim poduzećima 2948. Glede slobode tiska u uvjetima uvođenja upravnih odbora, hrvatski premijer je kazao kako je danas poslao pismo direktoru Agencije za pretvorbu da za vrijeme dok vlasnički odnosi u novinskim kućama nisu definitivno zaključeni, odnosno dok dionice nisu prodane, upravni se odbori nemaju pravo miješati u uređivačku politiku. "Upravni odbori moraju paziti na poslovanje, a ne baviti se uređivačkom politikom", izjavio je Šarinić, dodajući kako je tijekom pretvorbe otkriveno puno problema u financijskom poslovanju novinskih kuća, zbog čega "možda dolaze otpori". Za rješenje trenutno teške energetske situacije u Hrvatskoj, između inog premijer Šarinić je naveo i nuklearne izvore, koji predstavljaju značajne energetske izvore mnogim razvijenim zemljama. "Hrvatska je u ratu izgubila znatan dio energetskih izvora, na području Srbije i Bosne i Hercegovine, u koje je investirala znatna sredstva", kazao je predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić u večerašnjem interviewu Hrvatskoj televiziji. (Hina) mc 162058 MET oct 92