FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

INTERVIEW HRVOJA ŠARINIĆA "NEDJELJNOJ DALMACIJI" "NISAM PODREĐEN TUĐMANU"

"NISAM PODREĐEN TUĐMANU" ZAGREB, 1. listopada (Hina) - U opširnom interviewu objavljenom u posljednjem broju "Nedjeljne Dalmacije", prvom nakon što je postao novim hrvatskim premijerom, Hrvoje Šarinić na početku ističe kako su Ustavom određene kompetencije predsjednika Republike i kompetencije Vlade i njezina predsjednika, pa svatko djeluje u svojim okvirima. Dodaje kako između njega i predsjednika Tuđmana postoji puno povjerenje, a da time ima i slobodnije ruke. Ponavljajući da je njegova vlada tehnomenadžerska, te ističući da je prilikom izbora ministara respektirao i rezultate izbora, odnosno uvjerljivu pobjedu Hrvatske demokratske zajednice, Šarinić je kazao da politički kriterij nije bio isključiv, odnosno da on nije išao nauštrb stručnog kriterija. Zamoljen da komentira navodni sve veći upravni i financijski centralizam Hrvatske i parolu "ZG jednako BG" i slično, hrvatski je premijer kazao da Zagreb, barem za Hrvate, nikada ne može biti isto što i Beograd. "Sustav županija koji ćemo uspostaviti uklonit će sve ove probleme", drži Šarinić i dodaje da taj sustav treba uspostaviti tako da se što više upravnih funkcija prenese na županije, odnosno na te regionalne centre, sve osim onoga što je nužno za jedinstveno funkcioniranje države i što neće ugrožavati državni integritet. Ističući da je centralizam sredstava i odlučivanja jednim dijelom uvjetovan i ratnim prilikama u kojima ništa ne može funkcionirati kao u miru, hrvatski premijer ocjenjuje da je, kad se govori o centralizaciji, u primisli sistem bivše Jugoslavije, ono iskustvo kad se novac administrativno prelijevao u Beograd, koji je živio na tuđi račun, te da se često govori i bez poznavanja stvarnih odnosa, bez pravih informacija i podataka. "Osnovno je da želimo sve snage baciti na bolje povezivanje hrvatskog sjevera i hrvatskog juga", kazao je Šarinić, odgovarajući na upit što se u sljedeće četiri godine može napraviti na prometnoj povezanosti Hrvatske. Prioritetan je cestovni pravac Šentilj - Zagreb koji Hrvatsku izravno povezuje s Europom, istaknuo je on, dodajući da su u tijeku radovi na trasi Karlovac - Rijeka, da je sljedeći prioritet cesta Trst - Rijeka koju će Hrvatska graditi s Talijanima, te cesta Karlovac - Split ili Karlovac _ Zadar ili pak oba ta pravca. "Ceste će se graditi na bazi komercijalnih interesa ulagača. Najvažnije jest da na jednoj cesti, recimo Šentilj - Zagreb, pronađemo najbolji model, kojega onda lako primjenjujemo na sljedećim poslovima", kazao je Šarinić. "U vezi s izgradnjom Masleničkog mosta, mogu vas sa zadovoljstvom obavijestiti da njegovoj izgradnji možemo pristupiti ne sutra, nego jučer. Osigurani su projekti i novac", rekao je predsjednik Vlade detaljnije obrazlažući izgradnju porušenog Masleničkog mosta. Postoje dvije varijante izgradnje, trajna i privremena, nastavio je Šarinić pojašnjavajući da isključivo o rješenju političkih uvjeta za početak radova ovisi koja će se varijanta izabrati. Ako izgradnja počne uskoro i ocjeni se da može biti završena do sljedeće turističke sezone pristupa se trajnom, a ne bude li to moguće privremenom rješenju. "Uglavnom, turisti će sljedeće sezone moći putovati preko Masleničkog žrila svojim automobilima", obećao je Šarinić. Na pitanje kako potaknuti proizvodnju i što tu Vlada može učiniti, Šarinić je kazao da kao predsjednik Vlade može obećati da će se u sljedeću godinu startati s kompletno novim zakonodavstvom za regulaciju odnosa u privredi. "Riječ je o stvaranju stabilnih i dugoročnih uvjeta privređivanja tako da će svaki domaći ili strani ulagač moći unaprijed za nekoliko godina izračunati svoj interes i svoju dobit", kazao je on, dodajući da će domaći i stranci moći razvijati bilo koju proizvodnju, a da Republika Hrvatska želi zadržati monopol u veoma uskom krugu privrednih grana kao što je, primjerice, iskorištavanje enegrije i neke prometne djelatnosti. Odgovarajući na upit da li se strani krediti mogu očekivati i prije Nove godine, hrvatski je premijer kazao da su u završnoj fazi razgovori oko kredita koje će Hrvatskoj "pod vrlo strogim uvjetima i strogo namjenski odobriti neke njemačke i švicarske banke". Dodao je da je sve to vezano uz primanje Hrvatske u Međunarodni monetarni fond, a zatim i u Svjetsku i Europsku banku, te da je učlanjenje u MMF pitanje "ako ne dana, ono svakako tjedana". Predsjednik Vlade izrazio je i zadovoljstvo dosadašnjim procesom privatizacije te uvjerenje da će već od nove godine društveno vlasništvo za nas biti bivša kategorija. Ističući da se društveno vlasništvo jednom odlukom moglo pretvoriti u državno vlasništvu, čime, drži on, ne bi ništa dobili, Šarinić je kazao kako čitav proces privatizacije ne daje za pravo onima koji su govorili da država ili stranka na vlasti želi zadržati monopol nad čitavim nacionalnim bogatstvom. Na upit kako, kada se stvore i politički uvjeti, financijski pomoći prognanicima da se vrate u porušene domove, hrvatski je premijer kazao da se već sada osiguravaju povoljni, istina, nedovoljni stambeni krediti, te da se s puno prava i razloga očekuje pomoć međunarodne zajednice. "Svijet nekako osjeća grižnju savjesti što politički ili vojno nije učinio dovoljno da se ovaj rat na Balkanu zaustavi, da se zaustavi agresija na Hrvatsku i BiH. Zato će taj svijet sada nastojati financijski kompenzirati političke propuste. Siguran sam u to!", kazao je na kraju interviewa "Nedeljnoj Dalmaciji" predsjednik Vlade Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić. (Hina) 011234 MET oct 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙