"NISAM PODREĐEN TUĐMANU"
ZAGREB, 1. listopada (Hina) - U opširnom interviewu objavljenom u
posljednjem broju "Nedjeljne Dalmacije", prvom nakon što je postao novim
hrvatskim premijerom, Hrvoje Šarinić na početku ističe kako su Ustavom
određene kompetencije predsjednika Republike i kompetencije Vlade i njezina
predsjednika, pa svatko djeluje u svojim okvirima. Dodaje kako između
njega i predsjednika Tuđmana postoji puno povjerenje, a da time ima i
slobodnije ruke. Ponavljajući da je njegova vlada tehnomenadžerska, te
ističući da je prilikom izbora ministara respektirao i rezultate izbora,
odnosno uvjerljivu pobjedu Hrvatske demokratske zajednice, Šarinić je kazao
da politički kriterij nije bio isključiv, odnosno da on nije išao nauštrb
stručnog kriterija.
Zamoljen da komentira navodni sve veći upravni i financijski centralizam
Hrvatske i parolu "ZG jednako BG" i slično, hrvatski je premijer kazao da
Zagreb, barem za Hrvate, nikada ne može biti isto što i Beograd. "Sustav
županija koji ćemo uspostaviti uklonit će sve ove probleme", drži Šarinić i
dodaje da taj sustav treba uspostaviti tako da se što više upravnih
funkcija prenese na županije, odnosno na te regionalne centre, sve osim
onoga što je nužno za jedinstveno funkcioniranje države i što neće
ugrožavati državni integritet. Ističući da je centralizam sredstava i
odlučivanja jednim dijelom uvjetovan i ratnim prilikama u kojima ništa ne
može funkcionirati kao u miru, hrvatski premijer ocjenjuje da je, kad se
govori o centralizaciji, u primisli sistem bivše Jugoslavije, ono iskustvo
kad se novac administrativno prelijevao u Beograd, koji je živio na tuđi
račun, te da se često govori i bez poznavanja stvarnih odnosa, bez pravih
informacija i podataka.
"Osnovno je da želimo sve snage baciti na bolje povezivanje hrvatskog
sjevera i hrvatskog juga", kazao je Šarinić, odgovarajući na upit što se u
sljedeće četiri godine može napraviti na prometnoj povezanosti Hrvatske.
Prioritetan je cestovni pravac Šentilj - Zagreb koji Hrvatsku izravno
povezuje s Europom, istaknuo je on, dodajući da su u tijeku radovi na trasi
Karlovac - Rijeka, da je sljedeći prioritet cesta Trst - Rijeka koju će
Hrvatska graditi s Talijanima, te cesta Karlovac - Split ili Karlovac _
Zadar ili pak oba ta pravca. "Ceste će se graditi na bazi komercijalnih
interesa ulagača. Najvažnije jest da na jednoj cesti, recimo Šentilj -
Zagreb, pronađemo najbolji model, kojega onda lako primjenjujemo na
sljedećim poslovima", kazao je Šarinić.
"U vezi s izgradnjom Masleničkog mosta, mogu vas sa zadovoljstvom
obavijestiti da njegovoj izgradnji možemo pristupiti ne sutra, nego jučer.
Osigurani su projekti i novac", rekao je predsjednik Vlade detaljnije
obrazlažući izgradnju porušenog Masleničkog mosta. Postoje dvije varijante
izgradnje, trajna i privremena, nastavio je Šarinić pojašnjavajući da
isključivo o rješenju političkih uvjeta za početak radova ovisi koja će se
varijanta izabrati. Ako izgradnja počne uskoro i ocjeni se da može biti
završena do sljedeće turističke sezone pristupa se trajnom, a ne bude li to
moguće privremenom rješenju. "Uglavnom, turisti će sljedeće sezone moći
putovati preko Masleničkog žrila svojim automobilima", obećao je Šarinić.
Na pitanje kako potaknuti proizvodnju i što tu Vlada može učiniti, Šarinić
je kazao da kao predsjednik Vlade može obećati da će se u sljedeću godinu
startati s kompletno novim zakonodavstvom za regulaciju odnosa u privredi.
"Riječ je o stvaranju stabilnih i dugoročnih uvjeta privređivanja tako da
će svaki domaći ili strani ulagač moći unaprijed za nekoliko godina
izračunati svoj interes i svoju dobit", kazao je on, dodajući da će domaći
i stranci moći razvijati bilo koju proizvodnju, a da Republika Hrvatska
želi zadržati monopol u veoma uskom krugu privrednih grana kao što je,
primjerice, iskorištavanje enegrije i neke prometne djelatnosti.
Odgovarajući na upit da li se strani krediti mogu očekivati i prije Nove
godine, hrvatski je premijer kazao da su u završnoj fazi razgovori oko
kredita koje će Hrvatskoj "pod vrlo strogim uvjetima i strogo namjenski
odobriti neke njemačke i švicarske banke". Dodao je da je sve to vezano uz
primanje Hrvatske u Međunarodni monetarni fond, a zatim i u Svjetsku i
Europsku banku, te da je učlanjenje u MMF pitanje "ako ne dana, ono svakako
tjedana".
Predsjednik Vlade izrazio je i zadovoljstvo dosadašnjim procesom
privatizacije te uvjerenje da će već od nove godine društveno vlasništvo za
nas biti bivša kategorija. Ističući da se društveno vlasništvo jednom
odlukom moglo pretvoriti u državno vlasništvu, čime, drži on, ne bi ništa
dobili, Šarinić je kazao kako čitav proces privatizacije ne daje za pravo
onima koji su govorili da država ili stranka na vlasti želi zadržati
monopol nad čitavim nacionalnim bogatstvom.
Na upit kako, kada se stvore i politički uvjeti, financijski pomoći
prognanicima da se vrate u porušene domove, hrvatski je premijer kazao da
se već sada osiguravaju povoljni, istina, nedovoljni stambeni krediti, te
da se s puno prava i razloga očekuje pomoć međunarodne zajednice. "Svijet
nekako osjeća grižnju savjesti što politički ili vojno nije učinio dovoljno
da se ovaj rat na Balkanu zaustavi, da se zaustavi agresija na Hrvatsku i
BiH. Zato će taj svijet sada nastojati financijski kompenzirati političke
propuste. Siguran sam u to!", kazao je na kraju interviewa "Nedeljnoj
Dalmaciji" predsjednik Vlade Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić.
(Hina)
011234 MET oct 92
U Britaniji već propao dio financijskih odluka za 2025.
Australian Open: Tien svladao Medvedeva
Najava događaja - kultura - za petak, 17. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 17. siječnja
Gospodarstvo - ukratko do 17,30 sati
Ina o onečišćenju mora: Nisu utvrđena propuštanja opreme ni spremnika
Plakat 65. šibenskog MDF-a prikazuje djecu u stvaranju neobične ptice
Deseci migranata možda su se utopili pokušavajući doći do Španjolske
Šušnjar: Do kraja mjeseca nova lista proizvoda s ograničenim cijenama