HRVATSKA VLADA USVOJILA KRATKOROČNE MJERE ZA SUZBIJANJE INFLACIJE

ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici, među ostalim, donijela kratkoročne mjere za suzbijanje inflacije i poticanje proizvodnje. Istodobno su odobrena poskupljenja brašna i kruha (tipa 850), energenata i željezničkog prijevoza, a usvojen je i niz mjera u fiskalnoj i monetarnoj politici te socijalnoj zaštiti. Kratkoročne će mjere za suzbijanje inflacije i poticanje proizvodnje, kako su u razgovoru s novinarima pojasnili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Darko Čargonja, ministar financija dr. Zoran Jašić, ministar industrije, brodogradnje i energetike dr. Franjo Kajfež i zamjenik ministra turizma i trgovine Zlatko Gledec, biti na snazi do konca ove godine, a temeljna im je odrednica stvaranje pretpostavki za izradu cjelovitog programa stabilizacije gospodarstva, koji bi trebao biti donesen do kraja godine. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Darko Čargonja tom je prigodom istaknuo da je mjesečna inflacija sa 15 posto potkraj drugoga tromjesečja porasla na 28,8 posto u rujnu. Uz to, nazire se trend daljnjeg rasta mjesečne inflacije na 35 posto, što bi moglo dovesti do galopirajuće inflacije od oko 5.000 posto na godinu. Vlada je stoga, ističe Čargonja, morala donijeti niz radikalnih mjera kojima će se smanjiti javna potrošnja i osigurati realni izvori prihoda državnog proračuna. Krajnji je cilj tih mjera smanjivanja mjesečne inflacije na 15 do 20 posto do kraja godine, što je pretpostavka za donošenje cjelovitog stabilizacijskog programa, a time i za uključivanje u gospodarske integracije i međunarodne financijske institucije. Čargonja dodaje da je Vlada uputila preporuku za smanjivanje troškova smještaja izbjeglica i prognanika te daljnju racionalizaciju državne uprave. Uz to, govoreći o poskupljenjima energenata, brašna i kruha te željezničkog prijevoza, Čargonja ističe da Vlada istodobno uvodi i subvencije najugroženijem dijelu pučanstva za komunalne usluge, čime bi se trebale ublažiti socijalne napetosti koje će neprijeporno izazvati novi val poskupljenja. Pritom se osvrnuo i na danas zaključeni kolektivni ugovor koji određuje najnižu plaću od 19.000 dinara uz upozorenje da se plaće do kraja godine neće moći povećati više od 10 posto na mjesec. Ministar financija dr. Zoran Jašić ističe da je državni proračun ogledalo gospodarstva, a u nas se manjak proračuna stalno povećava. Državne je rashode u ovom trenutku teško smanjiti pa Vladi, budući da je izostala očekivana financijska pomoć iz inozemstva, preostaje rebalans proračuna i nepopularna, ali u ovom trenutku jedina mjera - povećanje poreza. Stoga su, dodaje dr. Jašić, povećani porezi na promet roba i usluga, od čega su izuzete osnovne živežne namirnice. Uz to, uvode se državne takse na luksuzna trajna dobra - kuće za odmor i odmarališta, motorna vozila i plovila. Time se, prema riječima dr. Jašića, teret krize ravnomjernije raspodjeljuje na sve slojeve pučanstva, a porezni sustav postaje primjereniji tržišnom gospodarstvu. Dr. Franjo Kajfež, ministar industrije, brodogradnje i energetike istaknuo je da se u sklopu novih mjera uvodi i porez na promet repromaterijala od pet posto (bez izuzetaka) i povećava porez na promet za osnovna sredstva na pet posto. Vlada je svjesna da će to dovesti do novog vala poskupljenja, ali u ovom trenutku, prema riječima dr. kajfeža, nije bilo drugog izbora. Konkretnije je o poskupljenjima govorio Zlatko Gledec, zamjenik ministra turizma i trgovine. Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici odobrila poskupljenje električne energije 65 posto i povisila iznos za pokriće dugova Hrvatske elektroprivrede sa 0,5 na dva dinara po kWh. Uz to, odobreno je poskupljenje brašna tipa 850 i kruha od toga brašna, a proizvođačima pšenice i pekarima i dalje ostaje obveza da isporučuju 15 posto, odnosno peku 20 posto crnoga kruha. Gledec dodaje da su cijene tog brašna i crnog kruha jedine bile pod kontrolom, a poskupljenje pravda većim troškovima proizvodnje i motivacijom proizvođača tog tipa brašna i kruha. Uz to, današnjom odlukom Vlade poskupjet će prirodni plin 28,6 posto (zbog tečajnih razlika jer trećinu tog plina uvozimo), a cijene željezničkog prijevoza povećat će se 54,5 posto u putničkom i 80 posto u teretnom prometu. Potpredsjednik Vlade Darko Čargonja i njegovi suradnici istaknuli su da sve nabrojene mjere stupaju na snagu od sutra, 10. listopada i upozorili da će se ubuduće znatno pooštriti kontrole i zahtjevi za poštivanjem financijske discipline, osobito kada je riječ o uplatama poreza i doprinosa. (Hina) do 091414 MET oct 92