FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

UVODNO IZLAGANJE PREDSJEDNIKA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE INŽ. HRVOJA ŠARINIĆA

INŽ. HRVOJA ŠARINIĆA ZAGREB, 8. rujna (Hina) - "Neovisno o djelokugu rada i sadržaja problema koje će Vlada rješavati, jedna će odrednica biti temeljna u njezinom djelovanju: ići k cilju na konkretan, realan, direktan i brz način", kazao je na početku svog uvodnog govora zastupnicima predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić, predstavljajući program nove Vlade. "Hrvatsko se gospodarstvo sredinom 1992. našlo u velikim teškoćama. Usporedo s padom privredne aktivnosti i ukupne potrošnje smanjena je i zaposlenost u društvenom sektoru privrede u posljednjih godinu dana za 12,9 posto te za 7,2 posto u neprivredi", kazao je inž. Hrvoje Šarinić i dodao da je niska razina proizvodnje, te ograničena devizna likvidnost, utjecala na veće smanjenje uvoza, koji je smanjen za 24,2 posto. Govoreći o kretanjima u vanjskoj trgovini i turizmu u posljednjim mjesecima Hrvoje Šarinić je kazao da su ona rezultirala povećanjem deviznih rezervi poslovnih banaka, a određene rezerve počela je stvarati i Narodna banka Hrvatske. "Ta će činjenica također pozitivno djelovati na intenziviranje suradnje s međunarodnim financijskim tržištima, čemu će pridonijeti i očekivano učlanjenje u Međunarodni monetarni fond i druge međunarodne institucije", kazao je Šarinić. Osvrćući se na deficit u državnom proračunu Šarinić je kazao da je on rezultat enormnih troškova za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica, obnovu i obranu, te rastućih rashoda glede intervencija u poljoprivredi. Zbog toga, kako je naglasio Hrvoje Šarinić, nužno je da se donesu odgovarajuće odluke o usmjeravanju prihoda od prodaje i davanja u zakup poduzeća i odobrenih koncesija u državni proračun. Vlada smatra i u tom će smislu usmjeriti svoje djelovanje, da je izlazak iz postojeće situacije moguć samo uz pretpostavku većeg dotoka inozemnoga te aktiviranja i formiranja domaćeg kapitala, te da je uz dosljednu makroekonomsku politiku potrebno stvoriti okruženje za poticanje toga procesa. Šarinić je dodao da će, s tim u skladu, Vlada poduzeti odlučnije mjere za ubrzanje privatizacije, za prekid održavanja evidentno nerentabilnih poduzeća, te za stvaranje pravne sigurnosti ulaganje inozemnoga i domaćeg kapitala. Paralelno sa spomenutim mjerama Vlada će odmah pristupiti pripremi otvaranja javnih radova u cijeloj državi. Kako je naglasio Hrvoje Šarinić, spomenute mjere traže zahvate i usklađivanja u svim segmentima ekonomske politike, a posebice u fiskalnoj, monetarnoj, u politici plaća, u politici strukture, sanacije, te privatizacije velikih poduzeća, u industriji i poljoprivredi. S tim u vezi, kazao je on, jedna od temeljnih zadaća na čijem je ozbiljenju Vlada već učinila prve korake jest i ubrzano oblikovanje novog hrvatskog pravnog sustava. U svom govoru Hrvoje Šarinić je kazao da je na temelju programa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa Ustavom Republike Hrvatske trebalo sačiniti ukupno 182 nova zakona. Od toga, kazao je Šarinić, već je doneseno tridesetak zakona, a od preostlaih 150-ak njih pedeset je bitno za oblikovanje novoga hrvatskog pravnog sustava. Od tih zakona 23 ih je trebalo izraditi u roku od mjesec dana, a ostale najkasnije do kraja ove godine. On je također kazao da će Vlada u roku od mjesec dana osigurati da se u okviru djelokruga nadležnih ministarstava izrade međusobno usklađeni nacrti 16 zakona iz oblasti gospodarstva, među kojima su zakon o vlasništvu, zakon o trgovačkim društvima, zakon o trgovini, zakon o koncesijama, obrtni zakon, zakon o radu, socijalnoj skrbi, zakon o oporezivanju dobiti poduzeća, fizičkih osoba itd. Nacrti ostalih zakona iz oblasti gospodarstva bit će izrađeni najkasnije do kraja godine, kazao je Hrvoje Šarinić i posebno istaknuo hrvatsko pomorsko zakonodavstvo, čija je izrada u tijeku. On je kazao da će u skladu s tim temeljnim odrednicama Vlada Republike Hrvatske u roku od mjesec dana osigurati izradu međusobno usklađenih nacrta temeljnih zakona iz oblasti upravnog sustava. Osvrćući se na socijalnu politiku, Hrvoje Šarinić je istaknuo da je dugogodišnja gospodarska kriza, uzrokovana jednopartijskim komunističkim sustavom, te agresijom srpske armije na Republiku Hrvatsku, rezultirala znatnim povećanjem broja korisnika u sustavu socijalne skrbi. Za očekivati je da će se, kao posljedica domovinskog rata, u Republici Hrvatskoj u daljnjem razdoblju znatno povećati broj korisnika socijalne skrbi, prvenstveno neosiguranih osoba, djece bez roditeljskog staranja, te osoba društveno neprihvatljivoga ponašanja, kazao je Šarinić. Govoreći o suradnji hrvatske Vlade sa sindikatima on je kazao da je tijekom 1992. uspostavljena neposredna suradnja Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji s predstavnicima sindikata. Iako još postoje nesporazumi, postignuta je dosta dobra razina suradnje, što dokazuje i potpisivanje općeg kolektivnog ugovora sa sindikatima javnih djelatnosti i javnih poduzeća glede iznosa najniže osnovne plaće, istaknuo je Šarinić. U svom govoru on je također istaknuo da je za unapređenje sustava socijalne skrbi nužno zakonsko uređenje socijalne skrbi uskladiti s Ustavom i zakonima kojima se uređuje zapošljavanje, zdravstveno osiguranje, mirovinsko-invalidsko osiguranje, školstvo itd. Osvrćući se na problem prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj predsjednik hrvatske Vlade je kazao da oko 4,7 milijuna građana Republike Hrvatske zbrinjava 700 tisuća prognanika i izbjeglica. Sveukupni troškovi zbrinjavanja prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj od početka srpnja 1991. do kraja lipnja 1992. procjenjuju se na 439.934.600 US dolara. On je kazao da je Republika Hrvatska do sada dobila znatnu međunarodnu humanitarnu pomoć, ali realno gledajući, kazao je Šarinić, ta pomoć nije dostatna u odnosu na veličinu i opseg problema zbrinjavanja ogromnoga broja prognanika i izbjeglica u ratom teško oštećenoj Republici Hrvatskoj. Glavni cilj politike Republike Hrvatske je povratak prognanika i izbjeglica njihovim domovima, ustvrdio je Šarinić. Govoreći o vanjskoj politici on je kazao da je Hrvatska stupila na međunarodnu scenu u teškim okolnostima obrambenog rata. Primanjem u Ujedinjene narode Hrvatska je uspješno završila prvu fazu svoje međunarodne afirmacije. Ona je danas priznata od 85 država. Uspostavili smo diplomatske odnose sa ukupno 48 država, a u Republici Hrvatskoj svoje je ambasade otvorilo 17 država. Hrvatska je u inozemstvu otvorila ili je u tijeku postupak otvaranja 18 ambasada. U desetak zemalja otvoreni su naši uredi, generalni konzulati ili počasni konzulati, precizirao je Šarinić. On je naglasio da će se hrvatska Vlada maksimalno angažirati u svim aktivnostima zajedno sa ostalim međunarodnim čimbenicima, prije svega zemljama EZ-a, te KESS-om i Vijećem sigurnosti UN, da se zaustavi srpska agresija i otklone njezine katastrofalne posljedice. Nastavljamo s našim djelovanjem u okviru Londonske konferencije za cjelovito i trajno rješenje problema nastalih raspadom bivše Jugoslavije, kazao je Šarinić i dodao da Vlada čini sve za provedbu mirovnoga plana Ujedinjenih naroda, uključujući definitivno povlačenje bivše jugoarmije iz Hrvatske, demilitarizaciju UNPA područja, povratak prognanika, te za uspješan završetak misije UNPROFOR-a u Hrvatskoj. On je naglasio da je na planu međunarodnih odnosa za Hrvatsku od presudnog značenja članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu, u čemu hrvatska diplomacija ima značajne zadaće. U svom uvodnom izlaganju predsjednik hrvatske Vlade upoznao je zastupnike s mjerama koje je Vlada poduzela u razdoblju nakon svoje konstituirajuće sjednice 13. kolovoza 1992. do 4. rujna ove godine. Kao dvije vrlo bitne zadaće koje stoje pred Vladom Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić je naveo i ukidanje ostataka socijalističkog samoupravljanja koje je još uvijek prisutno u gospodarskom životu i pravnom sustavu Hrvatske, te pretvorbu društvenih poduzeća. Vlada je na samom početku svoga rada zagrizla u taj problem i mi ćemo uskoro predložiti Saboru rješenja tako da od danas šest mjeseci, a možda i prije, u Hrvatskoj više neće postojati društveno vlasništvo, kazao je Šarnić. "Posao koji stoji pred Vladom je ogroman ali i pun izazova, on traži sposobne, radine, organizirane ljude s puno mašte, ali i s puno discipline, taj je posao nov i kreativan, rutinskom pristupu gotovo da i nema mjesta, a u vremenskom smislu posao treba obaviti za jučer", kazao je na kraju svoga uvodnog izlaganja predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić i pozvao saborske zastupnike da iskažu povjerenje njegovoj vladi. (Hina) 081140 MET sep 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙