INŽ. HRVOJA ŠARINIĆA
ZAGREB, 8. rujna (Hina) - "Neovisno o djelokugu rada i sadržaja problema
koje će Vlada rješavati, jedna će odrednica biti temeljna u njezinom
djelovanju: ići k cilju na konkretan, realan, direktan i brz način", kazao
je na početku svog uvodnog govora zastupnicima predsjednik hrvatske Vlade
inž. Hrvoje Šarinić, predstavljajući program nove Vlade.
"Hrvatsko se gospodarstvo sredinom 1992. našlo u velikim teškoćama.
Usporedo s padom privredne aktivnosti i ukupne potrošnje smanjena je i
zaposlenost u društvenom sektoru privrede u posljednjih godinu dana za 12,9
posto te za 7,2 posto u neprivredi", kazao je inž. Hrvoje Šarinić i dodao
da je niska razina proizvodnje, te ograničena devizna likvidnost, utjecala
na veće smanjenje uvoza, koji je smanjen za 24,2 posto.
Govoreći o kretanjima u vanjskoj trgovini i turizmu u posljednjim
mjesecima Hrvoje Šarinić je kazao da su ona rezultirala povećanjem deviznih
rezervi poslovnih banaka, a određene rezerve počela je stvarati i Narodna
banka Hrvatske. "Ta će činjenica također pozitivno djelovati na
intenziviranje suradnje s međunarodnim financijskim tržištima, čemu će
pridonijeti i očekivano učlanjenje u Međunarodni monetarni fond i druge
međunarodne institucije", kazao je Šarinić.
Osvrćući se na deficit u državnom proračunu Šarinić je kazao da je on
rezultat enormnih troškova za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica, obnovu
i obranu, te rastućih rashoda glede intervencija u poljoprivredi. Zbog
toga, kako je naglasio Hrvoje Šarinić, nužno je da se donesu odgovarajuće
odluke o usmjeravanju prihoda od prodaje i davanja u zakup poduzeća i
odobrenih koncesija u državni proračun. Vlada smatra i u tom će smislu
usmjeriti svoje djelovanje, da je izlazak iz postojeće situacije moguć samo
uz pretpostavku većeg dotoka inozemnoga te aktiviranja i formiranja domaćeg
kapitala, te da je uz dosljednu makroekonomsku politiku potrebno stvoriti
okruženje za poticanje toga procesa. Šarinić je dodao da će, s tim u
skladu, Vlada poduzeti odlučnije mjere za ubrzanje privatizacije, za prekid
održavanja evidentno nerentabilnih poduzeća, te za stvaranje pravne
sigurnosti ulaganje inozemnoga i domaćeg kapitala. Paralelno sa spomenutim
mjerama Vlada će odmah pristupiti pripremi otvaranja javnih radova u
cijeloj državi.
Kako je naglasio Hrvoje Šarinić, spomenute mjere traže zahvate i
usklađivanja u svim segmentima ekonomske politike, a posebice u fiskalnoj,
monetarnoj, u politici plaća, u politici strukture, sanacije, te
privatizacije velikih poduzeća, u industriji i poljoprivredi. S tim u
vezi, kazao je on, jedna od temeljnih zadaća na čijem je ozbiljenju Vlada
već učinila prve korake jest i ubrzano oblikovanje novog hrvatskog pravnog
sustava. U svom govoru Hrvoje Šarinić je kazao da je na temelju programa
usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa Ustavom Republike Hrvatske trebalo
sačiniti ukupno 182 nova zakona. Od toga, kazao je Šarinić, već je
doneseno tridesetak zakona, a od preostlaih 150-ak njih pedeset je bitno za
oblikovanje novoga hrvatskog pravnog sustava. Od tih zakona 23 ih je
trebalo izraditi u roku od mjesec dana, a ostale najkasnije do kraja ove
godine.
On je također kazao da će Vlada u roku od mjesec dana osigurati da se u
okviru djelokruga nadležnih ministarstava izrade međusobno usklađeni nacrti
16 zakona iz oblasti gospodarstva, među kojima su zakon o vlasništvu, zakon
o trgovačkim društvima, zakon o trgovini, zakon o koncesijama, obrtni
zakon, zakon o radu, socijalnoj skrbi, zakon o oporezivanju dobiti
poduzeća, fizičkih osoba itd. Nacrti ostalih zakona iz oblasti
gospodarstva bit će izrađeni najkasnije do kraja godine, kazao je Hrvoje
Šarinić i posebno istaknuo hrvatsko pomorsko zakonodavstvo, čija je izrada
u tijeku. On je kazao da će u skladu s tim temeljnim odrednicama Vlada
Republike Hrvatske u roku od mjesec dana osigurati izradu međusobno
usklađenih nacrta temeljnih zakona iz oblasti upravnog sustava.
Osvrćući se na socijalnu politiku, Hrvoje Šarinić je istaknuo da je
dugogodišnja gospodarska kriza, uzrokovana jednopartijskim komunističkim
sustavom, te agresijom srpske armije na Republiku Hrvatsku, rezultirala
znatnim povećanjem broja korisnika u sustavu socijalne skrbi. Za očekivati
je da će se, kao posljedica domovinskog rata, u Republici Hrvatskoj u
daljnjem razdoblju znatno povećati broj korisnika socijalne skrbi,
prvenstveno neosiguranih osoba, djece bez roditeljskog staranja, te osoba
društveno neprihvatljivoga ponašanja, kazao je Šarinić.
Govoreći o suradnji hrvatske Vlade sa sindikatima on je kazao da je
tijekom 1992. uspostavljena neposredna suradnja Ministarstva rada,
socijalne skrbi i obitelji s predstavnicima sindikata. Iako još postoje
nesporazumi, postignuta je dosta dobra razina suradnje, što dokazuje i
potpisivanje općeg kolektivnog ugovora sa sindikatima javnih djelatnosti i
javnih poduzeća glede iznosa najniže osnovne plaće, istaknuo je Šarinić. U
svom govoru on je također istaknuo da je za unapređenje sustava socijalne
skrbi nužno zakonsko uređenje socijalne skrbi uskladiti s Ustavom i
zakonima kojima se uređuje zapošljavanje, zdravstveno osiguranje,
mirovinsko-invalidsko osiguranje, školstvo itd.
Osvrćući se na problem prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj
predsjednik hrvatske Vlade je kazao da oko 4,7 milijuna građana Republike
Hrvatske zbrinjava 700 tisuća prognanika i izbjeglica. Sveukupni troškovi
zbrinjavanja prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj od početka
srpnja 1991. do kraja lipnja 1992. procjenjuju se na 439.934.600 US
dolara. On je kazao da je Republika Hrvatska do sada dobila znatnu
međunarodnu humanitarnu pomoć, ali realno gledajući, kazao je Šarinić, ta
pomoć nije dostatna u odnosu na veličinu i opseg problema zbrinjavanja
ogromnoga broja prognanika i izbjeglica u ratom teško oštećenoj Republici
Hrvatskoj. Glavni cilj politike Republike Hrvatske je povratak prognanika
i izbjeglica njihovim domovima, ustvrdio je Šarinić.
Govoreći o vanjskoj politici on je kazao da je Hrvatska stupila na
međunarodnu scenu u teškim okolnostima obrambenog rata. Primanjem u
Ujedinjene narode Hrvatska je uspješno završila prvu fazu svoje međunarodne
afirmacije. Ona je danas priznata od 85 država. Uspostavili smo
diplomatske odnose sa ukupno 48 država, a u Republici Hrvatskoj svoje je
ambasade otvorilo 17 država. Hrvatska je u inozemstvu otvorila ili je u
tijeku postupak otvaranja 18 ambasada. U desetak zemalja otvoreni su naši
uredi, generalni konzulati ili počasni konzulati, precizirao je Šarinić.
On je naglasio da će se hrvatska Vlada maksimalno angažirati u svim
aktivnostima zajedno sa ostalim međunarodnim čimbenicima, prije svega
zemljama EZ-a, te KESS-om i Vijećem sigurnosti UN, da se zaustavi srpska
agresija i otklone njezine katastrofalne posljedice. Nastavljamo s našim
djelovanjem u okviru Londonske konferencije za cjelovito i trajno rješenje
problema nastalih raspadom bivše Jugoslavije, kazao je Šarinić i dodao da
Vlada čini sve za provedbu mirovnoga plana Ujedinjenih naroda, uključujući
definitivno povlačenje bivše jugoarmije iz Hrvatske, demilitarizaciju UNPA
područja, povratak prognanika, te za uspješan završetak misije UNPROFOR-a u
Hrvatskoj. On je naglasio da je na planu međunarodnih odnosa za Hrvatsku
od presudnog značenja članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu, u čemu
hrvatska diplomacija ima značajne zadaće.
U svom uvodnom izlaganju predsjednik hrvatske Vlade upoznao je zastupnike
s mjerama koje je Vlada poduzela u razdoblju nakon svoje konstituirajuće
sjednice 13. kolovoza 1992. do 4. rujna ove godine.
Kao dvije vrlo bitne zadaće koje stoje pred Vladom Republike Hrvatske
Hrvoje Šarinić je naveo i ukidanje ostataka socijalističkog samoupravljanja
koje je još uvijek prisutno u gospodarskom životu i pravnom sustavu
Hrvatske, te pretvorbu društvenih poduzeća. Vlada je na samom početku
svoga rada zagrizla u taj problem i mi ćemo uskoro predložiti Saboru
rješenja tako da od danas šest mjeseci, a možda i prije, u Hrvatskoj više
neće postojati društveno vlasništvo, kazao je Šarnić.
"Posao koji stoji pred Vladom je ogroman ali i pun izazova, on traži
sposobne, radine, organizirane ljude s puno mašte, ali i s puno discipline,
taj je posao nov i kreativan, rutinskom pristupu gotovo da i nema mjesta, a
u vremenskom smislu posao treba obaviti za jučer", kazao je na kraju svoga
uvodnog izlaganja predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić i pozvao
saborske zastupnike da iskažu povjerenje njegovoj vladi.
(Hina)
081140 MET sep 92
Rumunjska: Novi predsjednički izbori u svibnju
Dodikovi zastupnici blokirali rad parlamenta BiH, europski zakoni na čekanju
Gospodarstvo - ukratko do 14,30 sati
Vonn pala na treningu spusta u Cortini
Najmanje dvoje ubijenih u školi u Slovačkoj - TA3
Femi Kuti nastupa 11. ožujka u zagrebačkom Boogaloo klubu
Žena u Puli u romantičnoj i računalnoj prevari oštećena za više od 50 tisuća eura
Frankfurtska zračna luka i u 2024. ispod pretpandemijske razine
Državna matura: Učenici Međimurske najbolji, Ličko-senjske najčešće zadnji
Pula: Hotel Valkane predao zahtjev za izdavanje građevinske dozvole