SERVIS POSEBNIH NASLOVA EZ-MAASTRICHT

Nadnaslov: Kako vratiti poljuljano povjerenje u ujedinjenu Europu Naslov: Europska komisija ne želi biti dežurni krivac Podnaslov: Jacques Delors, predjednik Europske komisije priznao je kako su prošla ta vremena kada su europske institucije - a ne samo Komisija - mogle odlučivati "uz ravnodušnost naroda i, katkad, tromu suradnju vlada", koje su svaku grešku pripisivale Bruxellesu "radije no da se same angažiraju". Piše: Charles SCHIFFMANN, AFP BRUXELLES - Europska komisija u Bruxellesu ne želi biti dežurni krivac odgovoran za val nepovjerenja prema ujedinjenoj Europi koji je preplavio javno mnijenje i poremetio devizne tečajeve zadnjih nekoliko tjedana. Odbijajući kritike izrečene tijekom referenduma o Ugovoru iz Maastrichta u Danskoj i - prošlog tjedna - u Francuskoj, njemački kancelar Helmut Kohl ih je uputio na adresu "previše moćne birokracije Bruxellesa" te iznenadio Komisiju u Bruxellesu. "Deontološki, Komisija si uskraćuje pravo polemiziranja s jednim članom Europskog vijeća", lakonski je izjavio porte-parole Komisije. Žele nas predstaviti kao "velikog zločestog vuka" slobodnije je odgovorio jedan od zamjenika predsjednika Komsije, Martin Bangemann, sunarodnjak kancelara Kohla. Jacques Delors drži kako je suviše površno "pripisivati toj europskoj instituciji sve poteškoće što se javljaju u demokratskom životu naših zemalja". Predsjednik Komisije, koji je prošlog tjedna govorio pred Europskim parlamentom, priznao je kako su prošla ta vremena kada su europske institucije - a ne samo Komisija - mogle odlučivati, "uz ravnodušnost naroda i, katkad, tromu suradnju vlada", koje su svaku grešku pripisivale Bruxellesu "radije no da se same angažiraju". Međunaslov: Tajno vijećanje ministara Komisija (sedamnaest članova koje na četiri godine imenuju njihove vlade), predlaže vladama politiku koju drži poželjnima za Europu. Ona zatim osigurava izvršenje odluka i propisa Zajednice, upravljajući znatnim kapitalom (na primjer poljoprivrednim) i po potrebi pojačavajući kazne poduzećima koja ne poštuju pravila zajednice (posebno glede konkurencije). Iako ima 16.000 službenika (manje nego grad Pariz, kako se često moglo čuti tijekom kampanje za francuski referendum), Komisija nije jedina u Bruxellesu. Zadnju riječ ima Vijeće ministara, kojemu pomaže 2.000 europskih službenika i dvanaest stalnih predstavništava zemalja članica. Odanle se ministri vraćaju u svoje prijestolnice i katkad objašnjavaju da je "Bruxelles" donio nepopularne ili nejasne odluke, što podržava zbrku. Vijećanja ministara i stalnih predstavnika su u principu tajna. Tisak je obaviješten tek jednim završnim izviješćem što ga objašnjavaju, svak na svoj način, državni glasnogovornici, bilo da se radi o pomoći bivšoj Jugoslaviji ili pak nagradi koju valja dodijeliti najboljoj kravi muzari. I to kada ih glasnogovornici žele objasniti. U utorak navečer prema agenciji Belga koja izvještava o incidentu, belgijska delegacija pri Vijeću ministara zatražila je od službe sigurnosti da potjera belgijske novinare koji su ju pitali za stajalište njihove vlade o međueuropskoj trgovini umjetničkim djelima... Međunaslov: Kriza identiteta Sporazum iz Maastrichta daje Europskoj komisiji pravo na inicijativu u za nju novom području, a to je vanjska politika. Ona bi tu odgovornost mogla teško preuzeti nakon što je sa svih strana na neki način ukazano nepovjerenje. Komisija je povjerila radnoj grupi, kojom predsjedava bivši savjetnik Jacquesa Delorsa, zadatak da prouči pojam supsidijarnosti u Sporazumu o Europskoj uniji. Prema tom načelu, zajednica se upliće tek kada predložene ciljeve ne mogu postići same države članice. Stavljena na razmatarnje nakon, a ne prije odobravanja potpisnika Sporazuma u Maastrichtu, supsidijarnost je bila posebno draga vladi Velike Britanije, gdje od doba Margaret Thatcher "eurokrati" Bruxellesa imaju naročito lošu reputaciju. Bit će dosta pitanja o supsidijarnosti na izvanrednom sastanku na vrhu što ga saziva London 16. listopada sa zadatkom da se pronađe odgovor na krizu identiteta Zajednice. (Hina) 252122 MET sep 92