ZNANSTVENI SKUP O ANTUNU BONIFAČIĆU

KRK, 18. rujna (Hina) - Dvodnevni znanstveni skup o hrvatskom književniku, dugogodišnjem emigrantu, Antunu Bonifačiću počeo je večeras u njegovu rodnom Puntu na otoku Krku. Na početku toga važnog skupa akademik Dubravko Jelčić, izaslanik i potpredsjednik Matice hrvatske, koja je i organizator skupa, istaknuo je kako se "ovim skupom nastoji i kani prevladati podjela na domovinsku i iseljenu hrvatsku književnost". Kolika je važnost tog pisca i prevoditelja, dodao je Jelčić, "nama nije do sada poznato, jer je njegov književni rad iz političkih razloga bio prešućivan, pa nije mogao naći odjeka odnosno recepciju u hrvatskoj književnosti". Matica je hrvatska kao najstarija kulturna ustanova, kazao je Jelčić, poradi toga u godini svojeg jubileja - 150. obljetnici - i priredila ovaj skup u nakani, da sačuva sve vrijedno i najvrednije u hrvatskoj književnoj i kulturnoj baštini u što se s pravom može uvrstiti i Bonifačićevo djelo. Govoreći o Bonifačiću kao paradigmi književnika emigranta u drugoj polovici 20. stoljeća, fra Šimun Šito Ćorić je napomenuo da Bonifačić svojim djelom pripada "rasnoj egzilskoj hrvatskoj većini koja se nije otrgnula od hrvatskog egzila". "Emigracija je uvijek", kazao je Ćorić, "neplodno tlo za razvoj pjesnika, pa je samom Bonifačiću domovinska gruda uvijek ostala glavni i jedini izvor i nadahnuće u cjelokupnu mu književnom stvaralaštvu." "Esejistika Antuna Bonifačića u emigraciji" naslov je referata Branimira Donata koji je posebno govorio o Bonifačićevoj knjizi eseja "Vječna Hrvatska", napisanoj godine 1954. u Chicagu, koja se smatra jednom od najreprezentativnijih knjiga nastalih u hrvatskoj emigraciji o ljubavi i odanosti domovini. Miroslav Šicel je, govoreći o Bonifačićevu romanu "Bit ćete kao bogovi", upozorio da je Bonifačić nastojao rasvijetliti pitanje nacionalističke i egzistencijalne biti suvremenog hrvatskog čovjeka. Akademik Nikola Miličević je govorio o Bonifačićevoj knjizi eseja, posvećenoj istaknutu francuskom pjesniku Paulu Valeriu, osvrnuvši se na Valerijevo djelo Mlada parka, "interpretacijom kojeg je Bonifačić naslutio mnoga pitanja strukturalizma u književnosti". Ante Kadić je predavao o glavnim odrednicama Bonifačićevih emigrantskih pjesama u kojima se sam Bonifačić pozabavio hrvatskim stradalništvom i hrvatskom patnjom, što zasigurno posvjedočuje, kazao je Kadić, Bonifačićeva poema Hrvatska simfonija, jedna od četiriju velikih poema iz suvremene hrvatske književnosti. Završavajući večerašnji skup, Stijepo je Miović Kočan upozorio na vrijednost i važnost poeme Hrvatska simfonija koja je nastala 10 godina nakon Kovačićeve Jame. Bonifačić je, za razliku od Kovačića koji se bavi pojedincem, prednost dao patnji hrvatskog naroda, rekao je Miović Kočan i dodao da je Bonifačić tom poemom udario temelje krugovaške poetike u suvremenoj hrvatskoj lirici. (Hina)mć 182004 MET sep 92