IZBOR IZ STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 17. rujna (Hina) KURIER (Austrija) - Pad u bosansku močvaru - "Ne želimo kliznuti u močvaru nalik na sukob u Vijetnamu, glasio je dosadašnji argument, usmjeren protiv vojne intervencije u bosanskom ratu. Danas UN kreću upravo smjerom, koji su željele izbjeći. Snage UN bit će učetverostručene i brojit će oko 7000 ljudi. To je istodobno premalo i previše - premalo za uspostavu mira, previše za suzbijanje opasnosti gubitaka u redovima vojnika UN. Odluka o zaštiti pošiljki pomoći, poduprta dozvolom uzvraćanja vatre, predstavlja uvod u najgoru intervenciju, najavljujući prikrivenu, ali i brojnim preprekama opterećenu akciju - sukobljene strane otvarat će vatru na pošiljke, UN odgovarat će na vatru, uslijedit će pojačani napadi, itd. U snagama UN sudjelovat će, osim Kanađana, isključivo vojnici iz Europe. Spomenuta odluka trebala bi potvrditi da je bivša Jugoslavija europski problem. To je točno, no Europljani na žalost svakim danom ispočetka pokazuju da ne žele i/ili ne mogu posegnuti za ozbiljnim mjerama. (...) Izaslanik UN Marrack Goulding zbog toga drži da je zabrana letova iznad Bosne - po uzoru na zračni prostor u južnom Iraku - nužna. No, tko će provesti tu mjeru? Tko će rušiti jugoslavenske vojne avione u slučaju potrebe? Britanci, Francuzi i Talijani mogli bi sudjelovati u akciji, no glavni teret trebali bi ponovno preuzeti Amerikanci, koji nisu oduševljeni potencijalnom ulogom; osim toga, treba očekivati veto Kine u Vijeću sigurnosti (...) Nade su zato usmjerene na gospodarski slom Srbije, odnosno na novog premijera ostatka Jugoslavije Panića, kojeg je međunarodna zajednica usprkos bizarnom stilu i zanemarivom utjecaju na vojsku prihvatila za sugovornika. Čini se da je Panić uistinu napola obranio svoj položaj u sukobu s Miloševićem. Poseban je problem koliko je to stvarno važno. Polovična mjera bila je i obustava aktivnosti ostatka Jugoslavije u tijelima UN do završetka rata, koja je zamijenila njeno definitivno isključenje iz UN. U međuvremenu, sve češće stižu vijesti o postupnom izlasku Muslimana i Hrvata u Bosni iz defenzivnog položaja, te o neuspješnim pokušajima Srba da definitivno nadvladaju svoje protivnike. Spomenute vijesti jamče produžetak rata i sve dublje uplitanje u sukob, koje je međunarodna zajednica na početku željela izbjeći", ističe na svršetku svog komentara Hans Rausch. BRITANSKI RADIO - BBC - Pregled britanskoga tiska: Blaine Harden u "The Guardianu" piše da su srpske snage, uz pomoć deset tenkova koje su sakrile od UN, krenule u osvajanje jednog od glavnih sarajevskih predgrađa iz kojega bi, ako ga osvoje, mogle zračnu luku odsjeći od grada. Srpski su tenkovi, nastavlja list, sustavno rušili privatne kuće u predgrađu Azići, naseljenom uglavnom Hrvatima, koji su morali pobjeći iz svojih domova. U međuvremenu su srpski ratni zrakoplovi, prema Reuteru, krenuvši iz baze u Banjoj Luci, u ponedjeljak razorili grad Sokolac, koji je pod nadzorom muslimanskih snaga. Broj žrtava se ne zna, ali je jedan diplomat rekao da se lako može pretpostaviti da je on velik. Najnovija srpska ofenziva, piše "The Guardian", mogla bi dovesti do sukoba s mirovnim snagama UN, koje imaju odobrenje za uporabu sile. "The Daily Telegraph" piše da britansko Ministarstvo obrane očekuje da će tisuću i osamsto vojnika, koje će uputiti u BiH, za djelovanje biti spremno u roku od četrdeset dana. Riječ je o vojnicima prvog bataljuna što je u sastavu sedme oklopne brigade 'pustinjskih štakora', koji će vjerojatno biti raspoređeni u Bihaću. Predvodnica, koja treba ispitati uvjete za njihov smještaj, sutra kreće za Zagreb. List nastavlja kako su detalji o tome priopćeni u trenutku kada je na uzletište Stansfield sletio zrakoplov sa šezdeset i osam bolesnih i ranjenih muškaraca, koji su spašeni iz logora na Manjači i u Trnopolju. Prenosi se priopćenje Foreign Officea da je britanska vlada, koja je osigurala pedeset tisuća funti za provođenje te akcije, pristala da u Britaniju doputuju i obitelji logoraša kako bi mogli biti uz njih. "The Times" objavljuje izvješće Desse Trevisan i Tima Judaha iz Beograda o tome kako srbijanski predsjednik Slobodan Milošević kuje zavjeru za rušenje Milana Panića, koji ga je, prema najnovijim ispitivanjima javnoga mnijenja, prestigao u popularnosti. Predsjednik Milošević pokrenuo je plan za rušenje premijera onoga što je ostalo od Jugoslavije dok se Panić nalazio u posjetu Kini. Detalji toga plana izgledaju ovako: Prema ustavu te nove Jugoslavije, vlast je s predsjednika republike prebačena na federalnog premijera. To pak znači da bi Milošević, ako ponovno preuzme položaj predsjednika Socijalističke stranke i ako ona nakon izbora u studenome ostane i dalje najjačom političkom strankom, mogao od Panića preuzeti položaj premijera. List piše da su lokalni ogranci Socijalističke stranke već započeli kampanju za povratak Miloševića na njezino čelo. Panić, koji nema svoju političku organizaciju, obznanjuje pak spremnost da, ako se to od njega zatraži, na izborima u studenome predvodi listu oporbe. Vesna Pešić, vođa male stranke reformista, pozvala je oporbu da prihvati taj Panićev izazov. Robert Fisk u "The Independentu" piše da se čovjek u Sarajevu mora sjetiti palestinskih logora Sabre i Šatile i ubijenih muškaraca, žena i djece u njima koje su pobile kršćanske falange, dok je sve to promatrala i odobravala izraelska vojska, koja ih je u palestinske logore i bila uputila u lov na navodne teroriste. Sarajevo, čiji stanovnici uzalud očekuju pomoć Zapada, okruženo je stotinama malih Sabri i Šatila. Amerikanci, Francuzi i Talijani, a kasnije i Britanci izmučeni grižnjom savjesti i u želji da onima što su sudjelovali u libanonskom sukobu nametnu svoj sustav vrijednosti, poslali su vojnike u Bejrut ne bi li zaštitili civilno pučanstvo. Zna se kako je to završilo. Sada UN u Hrvatskoj i ukrajinski vojnici u Sarajevu, nastavlja Fisk, uzalud pokušavaju muslimanskom pučanstvu BiH dokazati da ovaj svijet još ima savjesti, da poštiva međunarodne zakone i da se protivi agresiji. Jer, pita Fisk, što sve mi, a da se o Bosancima i ne govori, možemo zaključiti iz dugotrajne opsade Sarajeva i de facto komadanja međunarodno priznane BiH, kada se sjetimo kako je zapad spremno krenuo u rat u korist neopisivo bogatog Kuvajta? Kako Zapad, koji je tako žestoko osudio Izrael zbog načina na koji je postupao s Palestincima i njegove odgovornosti za pokolj u Sabri i Šatili, može sada s istom takvom ravnodušnošću gledati pokolje u nekadašnjoj Jugoslaviji? "Nesumnjivo je da je većina članica Generalne skupštine UN odobrila potez EZ", piše Milada High. "Prvi put vodeće zapadne zemlje i treći svijet, uključujući i islamske zemlje, na istoj su strani. Rat u BiH i izvješća o okrutnosti i etničkom čišćenju, izazvale su osudu u cijelom svijetu. UN vjeruju da srpska strana snosi veću krivnju u sukobu. Zemlje koje traže način kažnjavanja Srba drže odgovarajućom ideju o suspendiranju ili čak isključivanju Srbije i Crne Gore iz UN. Takvi slučajevi i prije su postojali", tvrdi komentatorica i podsjeća na slučaj Južnoafričke Republike. Prema njoj, Vijeće sigurnosti igra vitalnu ulogu u vezi sa članstvom i disciplinom unutar organizacije. "Iako Generalna skupština donosi konačnu odluku o povelji UN, ona može djelovati samo po preporuci Vijeća sigurnosti. Stalne članice - zapadne zemlje - ovom su prigodom ujedinjene u želji da uskrate pravo Srbiji i Crnoj Gori preuzimanja mjesta Jugoslavije u UN , kao i sudjelovanje u svim organizacijama UN", podsjeća komentatorica i naglašava kako "to pojašnjava Panićevo putovanje u Kinu i Rusiju u nadi da će one staviti svoj veto. Ni jedna od dviju zemalja ne pokazuje previše entuzijazma prema namjeri da se Jugslavija suspendira ili isključi iz UN. EZ osporava automatsko pravo Srbije i Crne Gore da preuzmu staro mjesto Jugoslavije. Ambasador SAD u UN izjavio je da Jugoslavija više ne postoji, ali u siječnju ove godine na zasjedanju stalnih članica Vijeća sigurnosti - zapadnih zemalja - nije postavljeno pitanje oko ruskog preuzimanja starog mjesta SSSR-a s pripadajućim statusom stalne članice Vijeća sigurnosti, uključujući i pravo veta, iako Rusija nije nikada prije bila članica UN. Očito je da mnoge članice UN oštro osuđuju zločine, koji se pripisuju srpskim i prosrpskim snagama u bivšoj Jugoslaviji. Njihova želja da se ti počinitelji kazne, jasna je. Kad dođe do detaljnije rasprave u Vijeću sigurnosti, bit će lakše odlučiti kako da se disciplinira priznana članica UN umjesto one koja se drži nepostojećom", drži Milada High. POLITIKA EKSPRES (Srbija) - Frakcije nisu pojele SPS - Dragoslav Aleksić, poslanik SPS-a u Narodnoj skupštini govori o najavljenom kongresu socijalista i 'rascjepima' u stranci. Aleksić je bio jedan od poslanika koji je potpisao izjavu protiv izglasavanja povjerenja Milanu Paniću. Ističe da i laiku mora biti jasno kako velika stranka poput SPS ne može biti monolitna i da je riječ o sukobu između onih koji "prihvaćaju višestranački sustav, koji hoće demokratsku državu i na one koji sve to ne mogu, neće ili ne žele uvidjeti. (...) Totalitaristi su sada apsolutna manjina", tvrdi Aleksić, iako napominje kako oni još imaju "dobre položaje u mjesnim odborima, pa čak i u Glavnom odboru, ali je njihov kraj vrlo blizu. (...) Ne smijem ni pomisliti što bi bilo kad bi se nešto suprotno dogodilo. Bio bi to, u najmanju ruku, veoma loš znak za političku pozornicu Srbije". Dragoslav Aleksić je ustvrdio da na čelu tvrde linije SPS stoji Borisav Jović, te gotovo cijela garnitura profesora Fakulteta političkih nauka. "To je oduvijek najtvrđa linija u SPS-u. Oni su takvi bili i dok je postojao Savez komunista". Poslanik SPS-a je progovorio i o Slobodanu Miloševiću, za kojeg kaže da bi se mogao, ako se uspije odvojiti od partijske birokracije, "potvrditi kao čovjek koji prihvaća višestranački sustav, i demokraciju". (Hina) sv 170054 MET sep 92