IZBOR IZ STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) THE DAILY TELEGRAPH (Velika Britanija) - List piše da, kako se čini, londonska konferencija o Jugoslaviji, koja bi se trebala održati sljedećeg tjedna, nema baš punu potporu britanske Vlade. Među Srbima postoji bojazan da će se ta konferencija pretvoriti u javno suđenje njihovim sunarodnjacima u Bosni. Premda Radovan Karadžić nije to jasno izrazio u svome pismu u današnjem "The Timesu", čini se da su ga upravo takve sumnje navele na spomenuto pismo u kojem, između ostalog, kritizira londonsku konferenciju zbog nedovoljno jasno izraženog dnevnog reda. Londonska će se konferencija naći u neugodnoj situaciji ako se Slobodan Milošević ponovo ne pojavi. U svom pismu "The Timesu" Karadžić iznosi razloge zbog kojih bi Ćosić i Panić trebali sudjelovati u radu konferencije kao predstavnici Srbije i Crne Gore. To je, međutim, opcija koju druge zemlje žele izbjeći jer bi time bio potvrđen legitimitet nove federacije. Rasprava o zakonitosti može se proširiti i na Predsjednika Makedonije, jer EZ nije priznala njenu neovisnost. FRANKFURTER RUNDSCHAU (Njemačka) - Izjave vodećih vojnih stručnjaka u Njemačkoj dopuštaju da zaključimo da niti vojna intervencija niti politički pritisak neće dovesti do skorašnjeg kraja rata. Kao jedina mogućnost ostaju stroge privredne sankcije, da bi se na taj način pojačao unutarnji politički otpor. U srpskom stanovništvu raste strah od zime i pogoršanja opskrbe hranom, koja je do sada još bila podnošljiva. Pogoršava se i situacija oko zapošljavanja. Mnogima od jeseni prijeti nezaposlenost ili 'prisilni godišnji odmor'. Srpska vojna sila sastoji se od ostataka jugoslavenske vojske te srpskog dijela armije bivše republike Bosne i Hercegovine i broji okruglo 60 000 ljudi. Treba se pribrojati 35 000 dobrovoljaca. Srbi raspolažu teškim vojnim oružjem, kao što su tenkovi i avioni. Osim toga od 250 000 tona rezervi streljiva dvije trećine su pod srpskom kontrolom. Tome se suprotstavljaju muslimansko-hrvatske snage od 30 000 ljudi, te 30 000 muslimanskih dobrovoljaca i 20 000 hrvatskih policajaca. Oni za razliku od Srba imaju samo lako naoružanje i stoga moraju voditi partizanski rat. Ministar obrane Volker Ruehe (CDU) misli da do svršetka rata treba doći diplomatskim putem. Preporučuje da se Srbi u Europi politički izoliraju i da im se da na znanje, da ne mogu zadržati 'ni milimetar okupiranih područja'. Bez političkog koncepta koji cilja na trajni mir, u raspadnutoj Jugoslaviji neće se moći napredovati. LIBERATION (Francuska) - Pierre Lellouche, savjetnik Jacquesa Chiraca za vanjske poslove u interviewu za list iznosi mišljenje da će kriza u Jugoslaviji neizbježno vrlo jako utjecati na referendum o ugovoru iz Maastrichta, posebno na neodlučne. Prema njegovu mišljenju ta kriza "otkriva jednu od glavnih grešaka ugovora: razilaženje između njegove ambicije da stvori europsku konstrukciju nakon hladnoga rata i teksta koji je napisala vlada i tehnokrati u Bruxellesu. Ugovor stvara Europu bogatih s tim da ništa nije predviđeno za Istočnu Europu. Danas je protivnicima ugovora lako naglašavati to razilaženje, koje u oči pada to više što je Europa nemoćna u vezi sa sukobom koji nitko ne nadzire. Lažno je tvrditi, kao što je to učinio Jacques Delors, da bi Europa složno intervenirala da je imala Maastricht. Istina je da europske države nemaju moralne snage da interveniraju". Na pitanje je li vojna intervencija u BiH neizbježna, P.Lellouche odgovara: "Trenutačno sve izgleda tako kao da su UN i demokrati odlučili, a da to ne kažu, da će uvažiti srpsku politiku svršenog čina, što znači politiku teritorijalnog okupiranja na račun drugih republika i iznuđeno iseljavanje drugih naroda. UN se zadovoljavaju time da pomažu žrtvama takve politike. Kada bi netko rekao Srbima: 'Neće biti vojnih sankcija niti pravih ekonomskih ili političkih sankcija', zašto bi oni trebali sjesti za pregovarački stol?" "Koje konkretne mjere preporučujete?" - bilo je posljednje pitanje, a odgovor: "Unatoč embargu srpska privreda radi praktički punom parom. Prva mjera je da se preobrazi misija za kontrolu UN u pravi ratnomornarički blok. Također treba vršiti pritisak na Rumunjsku i Grčku da bi se bolje primijenio kopneni embargo". BORBA (Srbija) - List prenosi dijelove razgovora što ga je Radio B-92 vodio s gđom Jerry Lebel, ravnateljicom Helsinki Watcha, koja prvo opisuje metode rada te organizacije i kako je napravljeno izvješće o ratnim zločinima u Bosni. "Prije svega, oslanjali smo se na svjedočanstva očevidaca tih zločina. Istu informaciju smo provjeravali u pojedinačnim razgovorima s više njih. To je veoma mukotrpna i detaljna metoda skupljanja informacija, tako da smo prilično sigurni u ono što smo objavili". U svezi s imenima koja se spominju kao najodgovornija, gđa Lebel kaže "Naše je stajalište da su najodgovorniji oni koji su zapravo krivi za ovo što se događa u Bosni... Ljudi čija smo imena naveli mogli su, ali nisu morali izravno biti umiješani u širenje ovih zločina, ali su ih započeli, davali su instrukcije i omogućavali da se to dogodi. Mi ne podižemo optužnicu protiv njih, mi mislimo da su to ljudi oko čije krivnje treba pokrenuti istragu i kazneni postupak. (...) Mislim da bi Ujedinjeni narodi trebali zasnovati jedan takav sud jer bi to bila snažna poruka. Ako važni ljudi pokrenu proces za istraživanje zločina i podignu kaznene optužbe protiv ratnih zločinaca odgovornih za ono što se događa, to će imati svoju težinu". Između ostalog, gđa Lebel je naglasila u odgovoru na pitanje o odgovornosti hrvatske i muslimanske strane da ima "dokumentaciju o zločinima počinjenima na obje strane, na strani srpskih, ali i na strani bosanskih snaga". "Ali ja govorim o zločinima koje smo dokumentirali i najteže zločine kao što su masovna ubojstva, masakri nad nevinom skupinom ljudi, protjerivanje ljudi iz njihovih domova, sve u ime etničkog čisćenja, prekrajanje i stvaranje novih etničkih karata u istom cilju, rušenje kuća i bezobzirna ubijanja, to su stvari za koje mislimo da ih je srpska strana najviše činila". (Hina) sv 200201 MET aug 92