DVANAESTORICA SE IZJASNILA ZA USPOSTAVLJANJE ZONE ZABRANE LETENJA U BOSNI I HERCEGOVINI

U BOSNI I HERCEGOVINI BROCKET HALL, 13. rujna (AFP/Hina) - Okupivši se ovog vikenda na neformalnom sastanku u Brocket Hallu (Broket Hol), u predgrađu Londona, ministri vanjskih poslova EZ izjasnili su se za uspostavljanje zone zabrane letenja iznad Bosne i Hercegovine, no odbacili su sve zamisli koje mogu dovesti do vojne umješanosti u taj sukob. Uspostavljanje zone zabrane letenja treba biti predmetom posebne rezolucije UN, koja bi mogla biti usvojena ovog tjedna. U tom bi slučaju na aerodrome u bivšoj Jugoslaviji mogli biti poslani promatrači EZ i UN, no njihova bi uloga bila ograničena na kontrolu poštivanja te rezolucije, bez ikakvih ovlaštenja u slučaju njezinog kršenja. Francuska je naglašavala važnost da se zajmači sigurnost plavih kaciga zaduženih za zaštitu humanitarnih konvoja. Francuski ministar vanjskih poslova Roland Dumas (Rolan Dima) izjavio je na konferenciji za novinare kako je zatražio zračnu zaštitu za konvoje. Lord Owen (Ouvn), jedan od dvojice supredsjedatelja međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, "činise da nije protiv te ideje", rekao je Dumas. Ipak, preostalih jedanaest država članica EZ još uvijek se nije odlučilo da podrže tu mogućnost, koju su već odbacile tijekom londonske konferencije krajem kolovoza. Sekretar Foreign Officea (Forin Ofis) Douglas Hurd (Daglas Hrd), koji predsjedava Vijećem ministara EZ, spretno je izbjegao to pitanje, naglasivši kako je na UN da preciziraju koncepte zone zabrane letenja i vojne zaštite dopremanja humanitarne pomoći. Po povratku iz trodnevne misije u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu, lord Owen je naglasio opasnosti od vojne upletenosti, te je tijekom svog govora naglasio znakove dobre volje koje su iskazale sukobljene strane što se tiče stavljanja pod kontrolu UN njihovog teškog naoružanja. "Ostvaren je napredak, no on je i dalje nedovoljan ", rekao je danas Hurd na konferenciji za novinare. "Potrebno je pažljivo pratiti započeti proces u Bosni i Hercegovini, no biti spreman da se odmah razmisli što će trebati učiniti ako taj napredak ne bude imao djelovanje", rekao je šef njemačke diplomacije Klaus Kinkel. Dvanaestorica su također naglasili "temeljni" problem humanitarne situacije u bivšoj Jugoslaviji, a Njemačka je istaknula problem koji je postavlja priljev izbjeglica. Njemačka je već prihvatila 220.000 izbjeglica iz bivše Jugoslavije i oslobodila 200 milijuna maraka kako bi im se pomoglo, precizirao je Kinkel. Dvanaestorica su stoga naglasili potrebu definiranja zajedničke politike u području imigracije, koja je postala jedna od glavnih briga Zajednice kako se bliži veliko europsko tržište 1993. godine. Više država članica, među kojima i Francuska, izjasnilo se za određivanje kvota migranata i izbjeglica, a da se za većinu osigura smještaj u njihovoj domovini ili što je bliže moguće toj zemlji. Za slučaj bivše Jugoslavije ipak se treba ostaviti mogućnost iznimaka, prije svega zbog medicinskih razloga, ocijenila su Dvanaestorica. Uz to situacija u izbjeličkim logorima i stanje raseljenog stanovništva na teritoriju bivše Jugoslavije i dalje je kritično uoči nadolazeće zime i zahtijeva hitne odluke, dodali su. Predsjednik Europske komisije Jacques Delors (Žak Delor) je objavio, navodeći procjenje stručnjaka EZ i UN, da bi se odmah trebalo odvojiti milijardu dolara kako bi bilo moguće odgovoriti na njihove potrebe za razdoblje od šest mjeseci - do travnja 1993. godine, te je objavio kako će Europska komisija uskoro iznijeti prijedloge državama članicama. (Hina) fp 131859 MET sep 92