IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 10. rujna (Hina) POLITIKA - Iz opširnoga interviewa s dr. Oskarom Kovačem list u posebnom okviru objavljuje njegovo stajalište o tome kako bi SRJ mogla sačuvati status člana MMF-a. "Postojala je jedna varijanta o kojoj smo u Washingtonu raspravljali. Radi se o tome da se po pravilima MMF-a kvote za sudjelovanje odrđuju prema veličini zemlje, njenom društvenom proizvodu, vanjskotrgovinskom prometu i drugim elementima što znači da smanjena Jugoslavija objektivno ne bi mogla pretendirati na prijašnju kvotu. A ako je već tako, onda ne bi bilo smetnje da se Jugoslavija složi da svoju prijašnju kvotu podijeli s bivšim JU-republikama i da tako sve one, bez smetnji i ulaganja dodatnih novaca dobiju status člana MMF, koje su uglavnom sve i tražile. I za Jugoslaviju bi ovo bilo korisno, jer bi na taj način bez problema sačuvala status člana MMF-a. Ta varijanta se jako sviđala pravnicima u Fondu i svjetskoj banci, kao i vodstvu banke, ali, naravno, ne određenim političkim faktorima u svijetu koji bi voljeli da Jugoslavije više ne bude", rekao je prof. Oskar Kovač. KURIER - List objavljuje sažetak kratkog interviewa s austrijskim ministrom vanjskih poslova Aloisom Mockom. Upozorivši da je Europa danas u prijelaznom razdoblju, u kojem je ukinut poslijeratni poredak obilježen ulogama dva vojna bloka, a još nije formirana nova sigurnosna konstrukcija, Mock skreće pažnju na mogućnost širenja bosanskohercegovačkih sukoba na Makedoniju i Kosovo, te na dramatično pogoršanje humanitarnog stanja u Bosni. "U dugoročnijim razmatranjima posebnu pažnju treba posvetiti položaju Mađara izvan Mađarske. Protjeraju li Srbi Mađare iz Vojvodine, vlast u Budimpešti mogla bi preuzeti desnica, a sukob bi se mogao proširiti na Mađare u Sedmogradskoj (Rumunjska) i u Slovačkoj", ističe Mock. Ocjenjujući da bi Austrija trebala zadržati samostalnu sigurnosno-političku poziciju, Mock podsjeća da EZ još nije izgradila sigurnosnu strukturu, te da je pristup NATO-u isključen iz niza razloga. "Zaključak: Austrija mora dodatno pojačati vlastiti sustav obrane, a istodobno mora podupirati gospodarsku i socijalnu stabilnost naših susjeda", drži Mock. THE GUARDIAN - "Moramo formulirati jasan i pouzdan odgovor na goruće međunarodno pitanje: kakvi bi trebali biti principi vanjske intervencije, te kako će ti principi uskladiti realizam potreban u aktualnoj nestabilnoj međunarodnoj situaciji s idealizmom, koji Amerikanci očekuju od svojih državnika", upozorava Francis Fukuyama na početku opširnog osvrta na vanjskopolitičke opcije Sjedinjenih država, suočenih s nizom poziva na intervenciju širom globusa. Pozivajući se na prikaze Pentagonovog dokumenta pod naslovom "Načela obrambene politike", Fukuyama izdvaja opciju unipolarnog svijeta i SAD u ulozi jedine svjetske velesile, opciju povratka vojnoj multipolarnosti i opciju prerastanja UN u jamca međunarodne sigurnosti. Raščlanjujući opciju vojne multipolarnosti, Fukuyama upozorava da će se "europska organizacija obrane morati osloniti na snagu Njemačke, te da će mogućnost inozemnog angažmana njemačkih snaga neizbježno izazvati velike napetosti u samoj Europi; bržu intervenciju EZ u balkanskoj krizi blokirao je upravo strah Francuske i Britanije od njemačkog utjecaja u Hrvatskoj". U osvrtu na odnos SAD i UN, Fukuyama ističe da "UN nikada neće biti sposobni preuzeti ulogu vođe u međunarodnim krizama, kao što pokazuje njihova aktualna paraliziranost u slučaju Bosne. No, UN bit će vrlo korisni kao instrument američkog unilateralizma (...) Mučno nedjelotvorna intervencija međunarodne zajednice u Bosni može poslužiti kao primjer alternativne posthladnoratovske funkcije UN-mehanizma za izbjegavanje unilateralne intervencije. (...) Princip humanosti upućuje na pomoć Bosancima, no pomno odmjeravanje minimalnih američkih interesa u toj regiji odbacuje mogućnost uplitanja u opasan građanski sukob nalik na borbe u Libanonu. (...) Izbjegavati međunarodne obveze iza paravana UN nije pretjerano časno, ali budućnost najavljuje brojne nove primjere strašnih etničkih sukoba regionalnih razmjera, u kojima Sjedinjene države neće moći same intervenirati", ističe na kraju osvrta Fukuyama. (Hina) sb 100136 MET sep 92