FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VEČERNJI LIST: RAZORUŽANJE AGRESORA - KRAJ RATA

ZAGREB, 17. kolovoza (Hina) - Josip Šentija piše o viđenju zapadne diplomacije tzv. jugoslavenske krize i pita se "zašto su moćne svjetske države i njihove diplomatske institucije i, napokon, svjetske političke organizacije, EZ i OUN, sa svojim Vijećem sigurnosti, tako nesigurne, oprezne, oportunističke i, na koncu, nedjelotvorne u rasplitanju jednoga međunarodnoga čvora lokalnih razmjera, koji ugrožava moralne i političke interese svjetske zajednice". Prema njemu, "taj je svijet kasno shvatio karakter i težinu tzv. jugoslavenske krize, a posebno je kasno shvatio namjere i ulogu njezina glavnog uzročnika i promotora - srbijanske vodeće političke klase i njezine političke i vojne vrhuške. Sada je svijet gotovo jednodušan u spoznaji toga zakašnjenja i to je zaista prekretnica i početak svega što bi dalje moglo uslijediti". Šentija posebno navodi primjer američke diplomacije, koja je "dugo ostala vjerna svojoj jugodogmi u dvije točke: prvo, SAD su za jedinstevenu Jugoslaviju i drugo, SAD su protiv očuvanja Jugoslavije silom. To je valjda u povijesti svjetske diplomacije jedna od najprotuslovnijih dogmi, koja je svojom kontraproduktivnošću, s obzirom na američki utjecaj i snagu, nanijela veliku štetu svima nama neposredno zainteresiranima, ali i svijetu... A da bi besmislenost diplomatske inercije bila potpuna, u međuvremenu, čak i poslije sarajevskoga primirja, početkom siječnja 1992., pa čak i uoči agresije na BiH, važni su zapadni emisari i predstavnici i dalje zagovarali obnovu kakvog takvog kostura već uginule Jugoslavije". Za Šentiju je "grijeh zapadnih diplomacija bio dvostruk: prvo što su nevjerojatno dugo pokušavale spasiti veliku Jugoslaviju i drugo, što dugo nisu shvaćale da time pomažu ostvarivanju plana o velikoj Srbiji". Šentija zaključuje da "prava mjera sigurnosti na europskom jugoistoku bit će ostvarena tek onda kada se ispuni stari imperativ na kojemu počiva sigurnost i mir međunarodnoga poretka: kad se onemogući agresora, kad se oduzme oružje 'onome tko ubija', onome koji je 'opasan po mir'. Da je to srpski agresor - to je sada cijelom svijetu jasno". Stoga se "agresora mora onemogućiti, ili pomoći napadnutim narodima da ga sami onemoguće. Bez toga nema kraja ratu. Bez toga rat ne može ostati lokalno ograničen". (Hina) 170219 MET aug 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙