IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 9. rujna (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC (Pregled britanskoga tiska) THE INDEPENDENT objavljuje članak Roberta Fiska pod naslovom "Ilegalna banana-republika bogata srpskim snovima". "Duž rijeke Korane južno od Karlovca Hrvati i Srbi sad obrađuju svoja polja na tolikoj blizini da se mogu dovikivati", piše autor. "'Biste li vjerovali da je ovo naša linija fronte?', pita Dragomir Čiča s humorom dok gleda iz svog informacijskog centra vlade Srpske krajine na slunjsku cestu. 'Ovdje više ne možete vidjeti ni vojnike'. Dvjesto metara dalje kroz sumaglicu što se izdiže iz Korane vidi se hrvatski seljak kako kosi pod ranim jutarnjim suncem. Hrvat živi u državi koju je priznala EZ. Čiča stoji na onome što Zapad smatra teritorijem okupiranim od Srba, spremnom pokoravati se sićušnom ustavu srpskih vlasti dolje u Kninu. Srbi ovdje iz petnih žila pokušavaju pokazati svoju nezavisnost, iako su plave krajinske novčanice od sto dinara gotovo identične plavim novčanicama srpske bosanske republike, a i krajinski i bosanski srpski dinar zavise o srpskom dinaru u Beogradu", piše Fisk, i konstatira: "Svi mi znamo gdje se tiska ta bezvrijedna valuta. U čudno nazvanom zaštićenom području UN južno od Karlovca čovjeku pada na um fraza 'svršeni čin'", nastavlja autor. "Kad sam se dovezao do barikade UN, koju drže nigerijski vojnici, vojnik je zatražio da pregleda moj automobil. No, kad sam stigao do kontrolnih punktova UN sa srpskim neregularnim vojnicima, Nigerijci su samo mahnuli rukom. Teško se mogu zamisliti horde Srba naoružanih automatskim puškama i bajunetima što tumaraju cestom, kako UN groteskno opisuju, te često pijane milicajce. Hrvati već posprdno nazivaju UNPROFOR - 'SRBOFOR'. Snagama UN nije lako. Tuđmanova Vlada traži da se hrvatske izbjeglice vrate u Krajinu. No, stariji Hrvati još uvijek napuštaju sela i gradove u područjima, koja drže Srbi. Ako posjetite stari grad Slunj s ulicama pougljenjenih kuća, bit će vam jasno na što se oni mogu vratiti. 'Bijedna je to situacija', kaže pripadnik jedne zapadne humanitarne organizacije. Pozitivna izvješća UN u suprotnosti su s političkom prazninom što vlada oko tog problema", nastavlja autor. "Na Plitvicama, kamo se krajinski rat proširio nakon što su Srbi u Kninu odbacili hrvatsku vlast, veliki hotel 'Jezero' i dalje stoji vlažan i otrcan blizu prekrasnih jezera, koja su nekad donosila milijune turističkih dolara tom kraju. To je pravi simbol neznatnih izgleda gospodarstva sićušne srpske republike", zaključuje u "The Independentu" Robert Fisk. BRITANSKI RADIO BBC - Jučer je u Londonu održana konferencija o Europi i njezinoj ulozi u svijetu. Colin Powell, zapovjednik glavnog stožera združenih snaga SAD, upitan smatra li Amerika samu sebe svjetskim policajcem, izjavio je u interviewu za 'News Night': "Mislim da mi osiguravamo stanovitu nazočnost i stabilizirajući utjecaj. Raspolažemo snagom u koju ljudi imaju povjerenja. Od nas se traži da uporabimo tu moć na odgovoran način. Oduševljen sam činjenicom da su naši glavni neprijatelji sišli sa svjetske pozornice, ali tijekom tri godine, koliko sam na položaju zapovjednika stožera, morao sam uporabiti oružane snage SAD u dva rata, jednom relativno malom u Panami i drugom, velikom, u Perzijskom zaljevu. Prema tome, rekao bih da se još ne nazire kraj ratovima, kao što se ne nazire kraj povijesti", rekao je general Powell. Upitan kakav savjet bi dao svojemu Predsjedniku glede bivše Jugoslavije i praktičnosti slanja američkih vojnika radi obustave rata u dijelovima bivše Jugoslavije, Colin Powell najprije je naglasio kako treba biti oprezan u definiranju ciljeva intervencije u nekadašnjoj Jugoslaviji. "Ako se radi o intervenciji u humanitarne svrhe, dakle, ako se želi samo spriječiti razaranje i obustaviti patnje ljudi, to je jedna stvar, i to je relativno izvedivo. Ali, ako se odlučite za misiju s ciljem da se obustave borbe i nasilje, to je nešto sasvim drugo. Te borbe i to nasilje vode se već stoljećima", rekao je Powell i nastavio: "Problemi su složeni i mržnja veoma duboka i morao bih savjetovati svojega Predsjednika da bude vrlo, vrlo oprezan. Ne radi se samo o tome da se ode tamo, pronađe teško naoružanje i da ga se onda bombardira. Nakon prvog udara oni će se povući i sakriti u šume i pećine, a čini mi se da bi bombardiranje toga topništva samo razbjesnilo one, koji njime raspolažu i potaknulo ih na uporabu oružja, koje bi bilo nemoguće bombardirati, kao što su minobacači, puške, ručne bombe, itd. Dakle, ne radi se o nečemu jednostavnom što bi se moglo riješiti jednim bombardiranjem", rekao je, između ostalog, general Colin Powell. RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW (Pregled njemačkoga tiska) SUEDDEUTSCHE ZEITUNG objavljuje opsežnu reportažu o prilikama na Kosovu. Između ostalog piše: "Kosovo je rascijepljeno na dva društva: službeno, kojim vladaju Srbi postavljeni na sva važnija mjesta u politici, kulturi, u društvenom životu, i društvo koje je u ilegalnosti i s puno muke izgradila albanska većina. Njihov parlament bio je raspušten. Albanci su izabrali novi, koji se uvijek sastaje na različitim, dobro skrivenim mjestima. Autonomiju što su je Kosovu dali komunisti 1974. srpska vlada u Beogradu od 1981. dokidala je korak po korak. Albanci su proglasili vlastitu republiku i u svibnju ove godine za predsjedajućega Demokratske lige Kosova izabrali profesora albanologije i književnika Ibrahima Rugovu, potvrdivši ga istodobno i za predsjednika Republike Kosovo. Albanski nastavnici i sveučilišni profesori, koji su odbili nastavni plan i program Srba, otpušteni su i sada održavaju nastavu, koliko mogu, u privatnim stanovima ili na drugim tajnim mjestima. Albanski liječnici izbačeni su iz bolnica, pa sada imaju vlastite privatne prakse i ambulante hitne pomoći. Sve više Albanaca, koji su ostali bez posla otvara privatne poslove i osniva mala poduzeća. Dobrih 90 postotaka srednjostaleškoga gospodarstva na Kosovu u rukama je Albanaca. Sloboda vjere albanskih Muslimana ostala je nedirnuta. Sagradili su džamije i u najmanjim selima". GLAS AMERIKE - VOA Danas je u Parizu, uoči povratka u New York, glavni tajnik UN Butros Gali održao kratak razgovor s predstavnicima francuske Vlade o krizi u BiH. Laurie Kastmann javlja da Butros Gali razmišlja o vojnoj zaštiti zračnih humanitarnih operacija. "Butros Gali izjavio je za francuski radio da želi da se kopneni i zračni konvoji nastave za BiH, čim bude moguće. Nije odbacio mogućnost zračne potpore za njih, odobri li to Vijeće sigurnosti. (...) Kad se vrati u New York, Butros Gali proučit će prijedloge za dodatnih šest tisuća vojnika mirovnih snaga UN u Bosni, koji bi trebali štititi kopnene konvoje pomoći. Glavni tajnik također želi da se postroži gospodarska blokada, kao i prodaja oružja Srbiji, kako bi se povećao pritisak na Beograd da prestane raspirivati rat u Bosni. Razmatrajući načine kako da se izbjegne slična kriza u budućnosti, bivši egipatski diplomat izjavio je da proučava francuski prijedlog za jednom manjom vojnom jedinicom koja, bi bila na raspolaganju UN za brzi razmještaj. Butros Gali je izjavio da bi to smanjilo pet-šest mjeseci kašnjenja između odluke UN i djelovanja prema takvoj odluci, što bi njegovim mirovnim nastojanjima davalo veći autoritet", izjvešćuje Laurie Kastmann. ---------------------------------------------------------------------- Adrian Brown razgovarao je u Tirani s albanskim predsjednikom Shaliem Berishom o potrebi da se izbjegne sukob na tom području. Podsjećajući na trenutačno napeto stanje na Kosovu, Brown drži da bi sukob na Kosovu uvukao u rat i Albaniju, a vjerojatno i Makedoniju. Predsjednik Berisha ne dvoji glede odgovora Albanaca na takav razvoj na Kosovu. Izjavio je da će se oni boriti budu li napadnuti, premda je dodao kako je njihova politika da se izbjegne sukob. Berisha je izjavio da rješenje te krize leži u samoodređenju za kosovske Albance, koji bi jamačno glasovali za nezavisnost. Dodao je: "Trajni mir može biti postignut samo ako se sve strane oko toga slože. To se ne čini vjerojatnim. Srbi nisu skloni pustiti Kosovo, jer ga promatraju kao kolijevku srpske civilizacije". Predsjednik Berisha tvrdi da ne može vjerovati srpskim prvacima, što, kako upozorava, povećava rizik rata. "Mislim da se rizik povećava iz dana u dan. Najprije zato što se srpski prvaci nikad ne drže onog što su rekli", drži Berisha. Promatrači kažu da Albanija nije zemlja, koja može voditi rat. Ona teško može prehraniti vlastiti narod, a kamoli vojsku. No to nije odstranilo solidarnost između te dvije albanske zajednice", napominje dopisnik. (Hina) dh 090051 MET sep 92