IZBOR IZ STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 8. rujna (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW (Njemačka) - Pregled njemačkog tiska; Jugoslavenskom premijeru Paniću nije izglasano nepovjerenje, ali opasnost još nije otklonjena, a o tome "Berliner Zeitung" iznosi slijedeće mišljenje: "Ne treba se prepuštati iluziji. Premijer Milan Panić izdržao je glasovanje o nepovjerenju u saveznoj skupštini zato, jer nije postojala ozbilja namjera ni da se on sruši. Ali, ozbiljan znak upozorenja htjeli su mu dati oni, koji su ga prije šest tjedana kupili kao etiketu. Međutim, tobožnja marioneta se za mnoge ljude u Srbiji i Crnoj Gori, koji konačno žele mir, pretvorila u nositelja nade. Narastao je zapanjujući val podrške, od tradicionalne, dosad slabe oporbe, preko sindikata sve do crnogorskih socijalista. Ono što je prvobitno trebalo biti kao dogovoreni znak pomilovanja - ovog puta te još ostavljamo na položaju ako ispuniš naše uvjete - ustanovilo se sada kao pozicijska dobit za Panića". "Der Spiegel" posvetio je članak Milanu Paniću i njegovoj prvoj pobjedi nad Miloševićem. Između ostalog piše: "Zapadna demokracije se, čini se, slaže u ocjeni da bi Panićev pad ugrozio traganje za mirom i doveo u pitanje Londonsku konferenciju. "'Klaun s Balkana' je jedini vjerodostojni sugovornik zajednice naroda", sa žaljenjem je izjavio jedan američki diplomat. Čak su i srpske oporbene stranke stale na Panićevu stranu, a Vuk Drašković je izjavio da će Beograd izgledati kao Sarajevo, ako Panić ode, i dodao da je premijer svojim nastupom spriječio međunarodnu zajednicu da Srbiji izrekne smrtnu osudu". U vezi s konferencijom o miru u bivšoj Jugoslaviji list "Handelsblatt" piše: "Sudbina nekadašnjih jugoslavenskih republika određuje se u Beogradu. Tzv. mirovne konferencije u Londonu ili Ženevi su samo pozornice za političke spektakle. Zapadnoeuropski političari, koji drže da će putem razgovora moći utjecati, ili su fantasti, ili svjesno pripadaju taboru pacifikacije". Pod naslovom 'Srpski obrambeni rat' "Frankfurter Allgemeine Zeitung" izvješćuje o konferenciji europskih crkava u Pragu. "Vladika Jerinej je rat u BiH opravdavao kao obrambeni rat Srba. 'Srpski narod ne želi da osvaja, nego samo reagira na novi prijeteći genocid od strane Muslimana i Hrvata', izjavio je savjetnik patrijarha Srpske pravoslavne crkve Pavla, vladika Jerinej prošlog vikenda na generalnoj skupštini konferencije europskih crkava u Pragu. Srpska agresija prema vladikinu mišljenju ne postoji. Dodao je da 'Srbi u Bosni nikad neće moći da žive pod islamskim pravom, koji želi uvesti predsjednik Izetbegović'. Vladika drži da bi Bosnu trebalo podijeliti u tri autonomne oblasti - za Muslimane, Srbe i Hrvate. Ogradio se od izjave vladike srpske pravoslavne manjine u Madžarskoj, Danila, prema kojoj Srbi imaju pravo i obvezu da ubijaju. 'Takav poziv na ubijanje je neprihvatljiv', istaknuo je vladika Jerinej. Ogradio se i od Danilovih izjava o 'papinom krstaškom pohodu' i o 'svetom ratu islama protiv Srba', ali je ocijenio kako se Papa 'mogao jasnije zauzeti za mir u ovom području'". GLAS AMERIKE - VOA - Pregled američkog tiska: Događaji na tlu bivše Jugoslavije i danas su teme komentara u američkom tisku. U uvodniku "Washington Posta" raspravljaju se alternative Srbije u kontekstu mirovnih napora UN i EZ, uz potporu SAD, dok se u uvodniku "The New York Timesa" procjenjuje uloga EZ i na širem, europskom planu. Uvodničar "Washington Posta" piše: "Strategija osvajanja izgleda teško pritišće Srbiju. Privreda posrće pod kaznenim mjerama, dok je domaća politička oporba uskipjela do te mjere da Vlada u Beogradu traži načine da ublaži međunarodni pritisak. Najprije, smanjenjem ubijanja, a zatim možda vraćanjem neznatnog dijela osvojene teritorije da bi osigurala zadržavanje ostalog. Nesreća, očito rušenje talijanskog zrakoplova s pokrivačima za Sarajevo, naglašava daljnje opasnosti u bivšoj Jugoslaviji. No, ako nagovještaji Srba, kako su Srbiji tako u Bosni, nisu varka, počinje nova mirovna etapa, koja je djelo UN i EZ, uz podršku SAD. UN i EZ su preuzele i operativnu i simboličnu obvezu da zaustave borbe, da se brinu za potrebe žrtava Srba, naročito Muslimana i da aranžiraju potpuno političko rješenje. Srbi imaju vlastita potraživanja, a ona se mogu uzeti u obzir samo u okvirima u kojima se srpska odgovornost za krizu priznaje. Humanitarni i politički obziri nisu lako odvojivi. Primjerice, dva milijuna izbjeglica pred srpskom ekspanzijom ne treba samo hraniti i smjestiti, nego im se mora omogućiti da se vrate na vlastita ognjišta i žive unutar granica postignutih općom suglasnošću. Zahtjev da se izbjegne jalovost, bio je na umu sudjelovatelja mirovne konferencije u Londonu, gdje je pokrenuta inicijativa SAD i EZ. Mada konferencijska skupina vjerojatno neće ići dalje od slanja vojnika da održavaju mir i štite konvoje humanitarne pomoći, ona je produbljnjem statusa izolacije prisilila Srbiju da prihvati specifične obveze: uspostavljanje obustave vatre, pristup logorima za internirce i nadzor nad lokacijama s teškom oružjem. Srbi su pristali i na znatno povlačanje iz Bosne", zaključuje uvodničar lista. DIE WELT (Njemačka) - "Neposredno nakon što je otklonio opasnost glasovanja o nepovjerenju, Milan Panić, premijer krnje Jugoslavije, ponovno je postao tema dana, izjavivši podtajniku UN Gouldingu da je povlačenje srpske vojske s (...) hrvatskog poluotoka Privlake isključeno. (...) Dakle, područje od nekoliko kvadratnih kilometara moglo bi ozbiljno ugroziti načelo o 'nepovredivosti granica', koje Zapad još ističe kao temelj svoje politike. Popustljiv stav u problemu Prevlake najavljuje popustljivost u svim ostalim pitanjima, a sukob oko granica i teritorija na krvlju natopljenom tlu bivše Jugoslavije mogao bi se otegnuti u nedogled. U međuvremenu, zaredali su utjecajni glasovi u prilog Srbije - u prvom redu u Francuskoj. Bivši Mitterrandov ministar obrane Chevenement zauzima se za formiranje 'treće Jugoslavije', koja bi navodno riješila sve probleme manjina. Chevenement hvali Mitterrandov otpor jednostranoj osudi Srbije i njegovu blokadu vojne intervencije, optužujući Nijemce da su prisilili svoje partnere u EZ da priznaju Hrvatsku i Sloveniju. Bivši francuski ministar obrane na koncu otvoreno ističe da Francuska nikada neće zaboraviti ogroman 'danak u krvi', koji je srpski narod u dva svjetska rata platio za svoju slobodu i za slobodu Francuske. Je li njegova izjava signal da Francuska ponovno treba srpske saveznike u borbi protiv Nijemaca?", pita Carl Gustaf Stroehm na svršetku svog komentara. THE TIMES (V. Britanija) - Michael Evans prenosi objašnjenje britanskog ministra vanjskih poslova zašto su se Britanija i njezini europski partneri suzdržali od vojne intervencije u Bosni i Hercegovini. Hurd je napomenuo da "svijet brzo eksperimentira s novim načinima otklanjanja starih nesreća. O konceptu 'dobrovoljne međunarodne intervencije' mora se ozbiljno razmisliti". Britanija i ostali morat će restrukturirati svoje oružane snage, istaknuo je Hurd, "kako bi mogli sudjelovati u sve većem broju mirotvornih operacija i operacija čuvanja mira UN". U posebnoj izjavi o stajalištu vlade o bivšoj Jugoslaviji, u pismu Muslimanskoj konferenciji u Londonu, navodi Evans, Hurd je rekao: "Niti Britanija, niti EZ, niti UN ne mogu izvana nametnuti mir. Da je bilo izgleda da bi nekoliko dana vojne intervencije moglo prekinuti sukob, onda bi to bilo opravdano. Tih izgleda nije bilo na tom području, niti u takvoj složenoj situaciji". U govoru svojim glasačima Hurd je istaknuo da je zanimanje javnosti usmjereno prema Bosni, "jer su tamo televizijske kamere. Njih međutim nema u drugim dijelovima svijeta, gdje ljudi isto tako pogibaju u građanskom ratu, poput, primjerice, Afganistana, Nagorno-Karabaha, Zakavkazju i u Gruziji, koji se pretvaraju u novi Balkan". Hurd je istaknuo da se s takvim sukobima mora suočiti putem diplomacije. (Hina) sv 080014 MET sep 92