SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Rusku baštinu pljačka tko stigne Naslov: Gjde je prilike, eto i lopova Podnaslov: U nedostatku novca za nabavu alarmnih uređaja i osiguranja djelotvorne zaštite pri galopirajućoj inflaciji lopovi niču kao gljive - Ministar unutarnjih poslova nabraja četrdesetak filijala specijaliziranih za rusku umjetnost koje okupljaju lokalne dobavljače, posrednike i konačno preprodavače iz nekoliko europskih zemalja. Piše: Sophie PONS, AFP MOSKVA - Čuvarica Tolstojeva stana-muzeja, babuška bez godina, zadrijemala je od vrućine ruku prekriženih na prsima... a slika flamanskog majstora XVI. stoljeća, obješena o običan čavao ostaje bez nadzora. Ruski su muzeji pravi rudnik zlata za kradljivce. Za više od polovice od 2.000 umjetničkih muzeja koji posjeduju 27 milijuna slika majstora, rijetkog pokućstva i skupocjenih predmeta, jedina zaštita je budnost njihovih čuvara. Stručnjaci za stare ikone i liturgijske predmete opskrbljuju se bez ikakvih poteškoća: samo 300 od 9.000 restauriranih crkvi posljednjih godina, raspolaže sigurnosnim sustavom. Od početka godine, više od 10.000 umjetničkih djela nestalo je sa zidova i iz spremišta muzeja. U godinu i po dana službeni gubici ruske baštine iznose gotovo milijardu rubalja (6 milijuna dolara), prema navodima ministarstva unutrašnjih poslova. "Sigurnost je prije svega ovisila o društvenom sustavu koji je danas nestao", žali Tamara Poljakov, stručnjak ruskog ministarstva za kulturu i turizam. Prema službenim iznosima, pustošenja su sve češća: 37 krađa u muzejima između 1981. i 1987. godine i 60 provala između 1989. i 1991. godine. Međunaslov: Službenici ministarstva dodatno zarađuju Ako su veliki muzeji dobro zaštićeni, drugi su zbog nedostatka sredstava prepušteni pohlepi prodavača. Kolekcije careva izložene u fundusu Kuntskamere Petrograda nisu opremljene alarmima zbog novčanih razloga. Blago onda kradljivcima. Samo prošle godine oteto je dvadesetak skupocjenih predmeta, među kojima i zbirka oružja koju je Nikolaj I. dobio iz Indije, u vrijednosti od 400 milijuna rubalja (2,3 milijuna dolara). U dvije godine, iz galerije Taliatie (jug Rusije) nestalo je 20 slika velikih majstora, među kojima i platna slavnog ruskog impresionista Sjerova. Na izlazu iz velikog muzeja Ermitaž u Petrogradu, događa se da turistima predlažu, istina vrlo diskretno, autentična djela malih majstora "iz zbirki Zimskog dvorca". Nisu svi prodavači "huligani", kako ih nazivaju čuvari. Neki službenici ministarstva kulture ne oklijevaju poslužiti se dijelom inventara kako bi poboljšali svoje prihode. Teško je tome odoljeti s mjesečnom plaćom od 4.000 rubalja. Ministarstvo kulture žali zbog toga, ali je nemoćno zaustaviti te pojave. "Ne postoji niti jedan kompletni katalog ruske baštine. Zbog nedostatka sredstava, planovi informatičkih kataloga kakvi postoje na zapadu, ostali su u ladicama", uzdiše Tamara Poljakov. Međunaslov: Umjetnost za pranje prljavog novca Zadnji dokaz tog nereda, kolekcija japanskih maraka iz XVIII. i XIX. stoljeća za koju se mislilo da je "nestala", pronađena je u fundusima Ermitaža. Dovoljno je poznavati nekoliko "dobrih adresa" u Moskvi da bi se naručilo skupocjenu vazu ili potpisanu sliku. Ili redovito pohoditi tezge buvljaka Ismailovo, u moskovskom predgrađu u potrazi za blagom. Prodavači, koji često dolaze izdaleka, ne brinu mnogo zbog žigova u skupcjenim knjigama koji svjedoče da su rijetke knjige jednostavno otuđene iz biblioteke. Jedina biblioteka Petrograda žali zbog nestanka nekoliko desetaka starih rukopisa u vrijednosti od 820.000 dolara. Zbog lakoće i rentabilnosti, trgovina se organizira. Ruski ministar unutarnjih poslova nabrojao je četrdesetak filijala specijaliziranih za rusku umjetnost koje okupljaju lokalne dobavljače, posrednike i preprodavače iz nekoliko europskih zemalja. Te prodaje, koje praktično nisu postojale prije 1989. godine, razvile su se nakon otvaranja granica. U isto vrijeme novo tržište za ukradena djela otvorilo se u bivšem SSSR-u. "Prodaja umjetničkih djela postala je dobar način pranja novca", izjavljuje Ivan Krapov, zamjenik direktora u istražnom odjelu policije. On tvrdi kako neprestana devalvacija rublje gura "skorojeviće" da investiraju u područje umjetnosti. Policija i carina ostaju nemoćne pred tim fenomenom. Pronađena je samo polovica umjetničkih djela ove godine. (Hina) mm 291608 MET aug 92