SEVIS POSEBNIH NASLOVA TOPAO PRIJEM

Nadnaslov: Švedska bilježi i neugodna iskustva u prihvatu izbjeglica Naslov: Zahladio topao prijem izbjeglicama Podnaslov: Argumenti protiv tradicionalne politike otvorenih vrata izbjeglicama svode se na tri točke: troškovi, kriminal te ugrožavanje radnih mjesta domaćeg stanovništva. Piše: Tony AUSTIN, Reuter STOCKHOLM - Švedska je ove godine prihvatila 60.000 prognanika i izbjeglica ali topao doček sve se više hladi pod teretom posjetitelja iz bivše Jugoslavije. Nedavna izjava ministrice za imigraciju gospođe Birgit Friggebo znak je da su švedska tolerancija i velikodušnost prema nevoljnicima u svijetu dostigle prijelomnu točku. Njezina primjedba da su Albanci iz pokrajine Kosovo skloniji no druge nacionalnosti "krađi bicikla" zapravo jezgrovito oslikava bijes javnosti frustrirane zbog današnjeg problema izbjeglica. "Mi se ovdje suočavamo s pravim problemom. Graničilo bi s licemjerjem da o tome otvoreno ne razgovaramo", odgovorio je premijer Carl Bildt upitan nije li gospođa Friggebo prekoračila dopuštenu granicu. Bildt je odbio zahtjeve za ostavkom ministrice te rekao kako je utvrdio da izbjeglički logori u kojima je smješten velik broj Albanaca s Kosova imaju abnormalno visoku stopu kriminala. Čak i Socijaldemokrati, koji su prvi zastupali liberalizaciju švedske imigracijske politike, pokazuju da neprijateljstvo prema strancima nije više prerogativ desničarskih stranaka. "Mislim da si ne možemo priuštiti prihvat imigranata s obzirom na stopu nezaposlenosti koju imamo i druge probleme", izjava je Goste Brodina na čelu sindikata Socijaldemokrata u južnom gradu Astorp. Međunaslov: Krađa nije ukorijenjena u albansku kulturu Argumenti protiv tradicionalne politike otvorenih vrata izbjeglicama svode se na tri točke - troškovi, kriminal te ugrožavanje radnih mjesta domaćeg stanovništva. Vlada je odredila tri milijarde kruna u proračunu za izbjeglice za poreznu godinu 1992/93, temeljen na priljevu od 30.000 izbjeglica tijekom 12 mjeseci. Brojka je već dostigla 63.000 a odbor za imigraciju je rekao kako bi se do kraja godine mogla udvostručiti što će iziskivati još 4,5 milijuna kruna. Što se pak kriminala tiče, odbor je naveo kako je stopa sitnih krađa znatno veća u logorima gdje su smješteni Albanci s Kosova, kojih je u Švedskoj 35.000. Policija u Lulei, na sjeveru Švedska, pritvorila je 30 osoba iz Makedonije i Kosova nakon što je izvršila pretrese u logorima i pronašla "pravi supermarket" ukradenih stvari. Avni Ajdini, zamjenik predsjednika albanske federacije u Švedskoj, izjavio je: "Svjesni smo da ima krađa i sramimo se zbog toga", no odbacio je napomenu gospođe Friggebo da je to ukorijenjeno u njihovu kulturu. "To je potpuno pogrešno. Albanac koji krade sramota je za sunarodnjake. Ti su ljudi pobjegli pred brutalnom diktaturom. Došli su u slobodnu Švedsku gdje je lako ući u trgovinu i napuniti džepove", rekao je Ajdini. Jerzy Sarnecki, predavač na Švedskom zavodu za prevenciju zločina, dodaje: "Ne bi me čudilo da je kod Albanaca s Kosova zabilježena veća stopa kriminala, iako za to nisam vidio dokaze. Uglavnom su to mladi ljudi iz najsiromašnijeg dijela Europe. Bili su pod represijom u svojoj zemlji. Najveći dio vremena provode u logoru gdje nemaju što raditi, a okruženi su materijalnim blagostanjem". Međunaslov: Porast ovisnika i tučnjava u logorima Policija ističe porast broja ovisnika i tučnjava u logorima, iako to nije ograničeno na izbjeglice iz Jugoslavije. Prošlog su tjedna trojica Srba i trojica Muslimana odvezena u bolnicu nakon što su se potukle dvije skupine u hotelu za izbjeglice u Gothenburgu. U Bollnasu, na sjeveru Stockholma, skupina od 20 Bosanaca i Makedonaca odlučila je spavati na ulici radije no da trpe prijetnje sustanara. Policijski inspektor je naveo kako više od polovine iranskih izbjeglica uzima droge a većina ih je tu naviku stekla u logorima. "Izbjeglice vjeruju da nemaju budućnosti jer im se neće dopustiti ostanak, te da nemaju što izgubiti počine li zločin", kaže Sarnecki. Švedska ne zahtijeva vizu od osoba koje bježe iz ratom zahvaćene bivše Jugoslavije. Prema Ženevskoj konvenciji ljudi kojima je Švedska prva zemlja azila imaju pravo ulaska, te pravo na zakonsku pomoć u ispunjenju zahtjeva za boravak. Pod naslovom "Trebamo li im dopustiti ulaz?", novine Expressen pišu kako od tri upitana Šveđana dvojica zahtijevaju oštrije propise za ulazak izbjeglica. Rezultati jasno održavaju zaoštravanje stajališta od početka ove godine, zaključuje se u članku. (Hina) mm 261656 MET aug 92