IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) BRITANSKI RADIO, BBC - Procjenjujući izglede londonske konferencije Stephen Ashley piše da bi "glavna svrha ovotjednih londonskih razgovora mogla biti pokretanje novog mirotvornog napora, ovaj put vjerojatno pod pokroviteljstvom UN koji su, za razliku od EZ, uspjeli postići skromni uspjeh svojom aktivnošću u Hrvatskoj. Boutros Ghali, koji je zajedno s Carringtonom domaćin konferencije, mogao bi se naći pod pritiskom islamskih zemalja koje će predstavljati Turska i organizacija islamske konferencije, a glavni tajnik će istodobno pokušati izgladiti svoje odnose s Britanijom nakon ranijeg otvorenog sukoba s lordom Carringtonom. Očekuje se da će se Nijemci zauzeti za još oštrije trgovinske sankcije koje bi uključivale zabranu tranzitnog prometa kroz Srbiju i Crnu Goru i međunarodnu blokadu Dunava na srpskim granicama. Predsjednik EZ Delors već je podupro sve ove prijedloge, ali vlada u Bonnu požalila se da njihovo ostvarenje sprečavaju Francuska, Italija i Britanija. Srbi upozoravaju da se konferencija ne bi smjela pretvoriti u međusobno optuživanje, iako će sami Srbi vjerojatno optužiti Muslimane zbog nastavljanja rata. Srbima je ovo i prilika da nastave diskretno pogađanje s Hrvatskom oko moguće podjele ili kantonizacije Bosne. Na kraju, postoji i opasnost da konferencijom dominira pitanje izbjeglica, čime bi se otežala potraga za političkim rješenjem ratnog sukoba", predviđa Stephen Ashley. (Pregled britanskoga tiska) "International Herald Tribune" prenosi uvodnik "The Washington Posta" naslovljen s "Recite ne agresiji!" u kojem, između ostaloga, piše: "Mora se utvrditi cijena prisutnosti bilo koje jugoslavenske strane konferenciji u Londonu i uživanje naklonosti Europe i međunarodne zajednice. Cijena je poštivanje primirja i rezolucija o međunarodnoj pomoći. Nema se što razgovarati sa Srbima i Hrvatima dok ne počnu poštivati te minimalne uvjete. Konferencija mora utvrditi temeljna načela koja će nastojati primijeniti. Žrtve zaslužuju barem međunarodnu političku potporu. Agresori moraju znati da će njihov status međunarodnih izopćenika trajati koliko i njihova agresija", piše "The Washington Post". ----------------------------------------------------------------------- "International Herald Tribune" prenosi i uvodnik "The New York Timesa" koji tvrdi: "Britanija, domaćin konferencije pod pokroviteljstvom UN i EZ, eklatantno provodi politiku tihe rasprodaje Bosne. Istina, ona će organizirati konvoje za opskrbu hranom i lijekovima i čak poslati tisuću i osamsto svojih vojnika. No to je licemjerna krinka za politiku popuštanja. Washington će pogriješiti bude li slijedio primjer Londona. Rasprodaja Bosne Srbiji ohrabrila bi beskrajni niz perspektivnih moćnika da slijede krvavi trag Slobodana Miloševića. Umjesto toga, Amerika i Europa trebaju pokazati kralješnicu i utjecati na Vijeće sigurnosti čime bi se učinilo sljedeće: Treba pojačati embargo prema Srbiji, istodobno dopuštajući Bosni uvoz oružja za samoobranu. Treba ostvariti prekid vatre vezan uz razoružanje i povlačenje srpskih i hrvatskih snaga. Primirje bez povlačenja koje se sada razmatra ostavilo bi Srbiji i Hrvatskoj nadzor nad većinom teritorija Bosne. Treba odbaciti lako rješenje kantonizacije jer bi samo legaliziralo srpsku otimačinu zemlje i raspad Bosne. Konačno, treba upotrijebiti silu, ako to bude potrebno, kako bi se zaustavilo etničko čišćenje, razbili konclogori i oslobodili zatočenici. Zatim treba uspostaviti međunarodni sud koji će istražiti i kazniti sve one koji su počinili umorstva i zvjerstva. To uključuje vođe Srbije koji snose konačnu odgovornost", piše list. GLAS AMERIKE, VOA - John Gverini javlja da su u tijeku konzultacije između SAD i Velike Britanije uoči londonske mirovne konferencije. "Glavni tajnik UN Boutros Ghali sastaje se sutra s britanskim premijerom Johnom Majorom. Obojica će govoriti na početku konferencije u srijedu određujući njezine ciljeve. Konferencija će se zatim nastaviti iza zatvorenih vrata i očekuje se da će teško nagađanje trajati tri do četiri dana. Britanski ministar vanjskih poslova Hurd ne očekuje da će na konferenciji biti postignut mirovni sporazum. Po njegovu mišljenju, okupljanje u Londonu početak je dugog i tegobnog mirovnog procesa. 'Želimo u početku odrediti određena načela, određene izbore koje veći dio međunarodne zajednice, glavni tajnik UN i EZ drži bitnim', izjavio je Hurd i dodao da su među tim načelima obustava etničkog čišćenja i zatvaranje zatočeničkih logora. U ta načela uključeno je i odricanje od silom zauzetog tuđeg teritorija", izvješćuje dopisnik i dodaje da je Milan Panić izjavio Britanskom radiju kako jugoslavenska vlada prihvaća načelo da se teritorij ne može zauzeti silom. Prema dopisniku, britanski dužnosnici drže da jugoslavenski premijer Panić ima mnogo manje utjecaja od srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji će sudjelovati na konferenciji u Londonu zajedno s predsjednicima ostalih pet bivših jugoslavenskih republika. Dopisnik na kraju prenosi Hurdove riječi prema kojima konferencija ne može nametnuti rješenje jugoslavenskim sudionicima, nego se oni sami moraju o tome međusobno dogovoriti. No, po njegovu mišljenju, međunarodna zajednica im može pomoći da postignu mirovno rješenje, vršeći pritisak u tom smjeru. POLITIKA (25. VIII. 1992.) - Novinar lista piše o pismima predsjednika 'SR Jugoslavije' predsjednicima Slovenije, Hrvatske i Makedonije u kojima ih poziva na dogovor i rješavanje zajedničkih problema, a predlaže i stvarnje mješovitog komiteta koji bi "razmotrio pitanja od životne važnosti za građane novonastalih državnih zajednica". Napominje kako dosad nije bilo službenih reakcija iz Zagreba i Ljubljane, ali i dodaje kako se ne zna ni mjesto ni vrijeme mogućeg sastanaka, a ni članovi mješovitog povjerenstva, ali "problemi kojima bi se bavili su poznati", piše autor i nabraja nekoliko problema. Smatra da je najvažniji problem zbrinjavanje i povratak izbjeglica, zatim problemi režima oko prelaska granica, državljanstva, vikendica na Hrvatskom primorju, isplata mirovina, a ocjenjuje da će oživljavanje privredne suradnje zasad ići teže, zbog embarga UN prema 'SR Jugoslaviji'. Zaključno navodi Ćosića koji, nudeći pregovore, napominje kako je ipak "jedna od pretpostavki za okončavanje ovog posla i prestanak medijskog rata". (Hina) dh 250237 MET aug 92