IZVJEŠTAJ GLAVNOGA TAJNIKA UN O PROVOĐENJU MANDATA UNPROFOR-A

NEW YORK, 29. srpnja (Hina) - Glavni tajnik UN Butros Gali podnio je Vijeću sigurnosti izvještaj o tome kakav napredak postiže UNPROFOR u ostvarivanju svog mandata u Hrvatskoj. U istom dokumentu govori se i o problemima s kojima se UNPROFOR suočava. Izvještaj je zaključen 27. srpnja. U zonama u kojima preuzima odgovornost UNPROFOR je praktično eliminirao slučajeve povreda sporazuma o prekidu vatre i ostvario obostrano povlačenje teškog oružja, što je rezultiralo primjetnim smanjivanjem napetosti. Ipak, kaže se, manji incidenti i dalje se događaju. JA se povukla iz svih sektora u kojima se to tražilo, s izuzetkom jednog pješačkog bataljuna u sektoru Istok. Postrojbe tzv. teritorijalne obrane u sektorima Istok i Zapad predaju teško oružje što su ga dobile od JA i ono se uskladištuje i čuva po sistemu "dva ključa". Slične akcije u tijeku su u sektorima Sjever i Jug i u "ružičastim zonama". U sektoru Zapad već je provedeno i povlačenje pješačkih jedinica. No, demobiliziranje postrojbi TO ukazuje se složenim problemom, jer se istodobno pojavljuju pojačane jedinice policije i milicije pod imenima "specijalna policija", "granična policija" itd. Zapovjednik UNPROFOR-a najozbiljnije prilazi tom pitanju. I u "ružičastim zonama" provodi se obostrano povlačenje teškog oružja i povlačenje neposredno suočenih snaga, no na više se mjesta u tome kasni, pri čemu svaka strana traži da se ona druga najprije povuče. U tom kontekstu Butros Gali navodi zbivanja u području Drniša. U području Drniša zabrinutost izaziva povećana snaga i naoružanje srpske policije i milicije, a postoji i izvještaj da je znatan broj dobro naoružanih policajaca RH ušao u područja iz kojih se povukla Hrvatska vojska. JA pristaje na povlačenje iz područja Dubrovnika uz uvjet demilitarizacije Prevlake i jamstvo da će hrvatsko topništvo biti postavljeno tako da je neće moći doseći. Beogradske vlasti traže da UNPROFOR osigura demilitarizaciju dok Konferencija o Jugoslaviji EZ ne utvrdi granicu u tom području u sklopu cjelovitog političkog rješenja, ili dok o tome ne odluči Međunarodni sud pravde. Hrvatska je strana spremna razmotriti povlačenje teškog topništva iz tog područja, ako isto učine Srbija i Crna Gora. U slučaju povlačenja JA s područja Dubrovnika Butros Gali će zatražiti od Vijeća sigurnosti proširivanje mandata UNPROFOR-a da bi mogao nadgledati demilitarizaciju. U dijelu izvještaja u kojem se govori o problemima i otvorenim pitanjima najveća je pažnja na prvome mjestu posvećena protjerivanju nesrpskog stanovništva. Iako je UNPROFOR u sektoru Istok uspio zaustaviti masovna protjerivanja, bilježe se i dalje pojedinačni slučajevi uznemiravanja koji rezultiraju prisilnim odlaskom pojedinaca. Butros Gali navodi da su na udaru osobito imućni nesrbi koji posjeduju kuće, vinograde i imanja. Dok se u prvo vrijeme kuće protjeranih pljačkalo, palilo i rušilo, sada se u njih odmah dovode novi stanari, što upućuje na sudjelovanje, ili u najmanju ruku suglasnost, lokalnih vlasti. Civilna policija UN ima izvještaj da u takvim incidentima izravno ili neizravno sudjeluje tamošnja policija ili milicija. Slučajeva protjerivanja ima i u dijelovima sektora Jug što ih kontroliraju Srbi i - manje - u sektorima Zapad i Sjever. U isto vrijeme u dijelovima sektora Zapad, koji su pod hrvatskom kontrolom, UNPROFOR je zabilježio česte slučajeve pljačkanja i razaranja kuća Srba koji su ih napustili tijekom posljednje godine dana. UNPROFOR smatra da bez snažne akcije na najvišoj vladinoj razini iz Beograda, odnosno Zagreba, neće biti moguće prekinuti nedopustivu praksu tzv. etničkog čišćenja. Slučajeve okupiranja napuštenih kuća od strane izbjeglica, UNPROFOR smatra da može spriječiti samo ako mu se dadu ovlasti da spriječi ulazak u zaštićene zone svima koji nisu njihovi stanovnici, odnosno dobronamjerni privremeni posjetitelji. Butros Gali smatra da je legitimna i - kako mu se čini - opravdana zabrinutost Hrvatske da bi prirodna bogatstva i demontirana industrijska postrojenja mogla biti prenijeta iz Baranje i Istočne Slavonije u Srbiju, no glavni tajnik UN ipak tvrdi kako bi bilo nespojivo s planom UN za Hrvatsku da se u sadašnjim uvjetima u zaštićenim zonama uspostavi pravni poredak RH. Za slučaj preuzimanja kontrole na granicama koje su poslije međunarodnog priznanja Hrvatske i BiH postale međunarodne granice, Gali navodi da bi mandat UNPROFOR-a morao biti proširen, a njegovo osoblje povećano. U izvještaju glavnoga tajnika UN konstatira se da borbe u BiH izazivaju ozbiljne probleme u sektorima Sjever i Jug. Kako su Srbi u zaštićenim područjima sve više umiješani u sukob u BiH, za UNPROFOR je sve teže provesti njihovu demilitarizaciju. Zaključno, glavni tajnik Butros Gali konstatira da je UNPROFOR, unatoč problemima, bio uspješan u provođenju svoga mandata u Hrvatskoj, što treba dobrim dijelom zahvaliti suradnji s raznim stranama. Butros Gali izražava posebnu zahvalnost hrvatskoj vladi zbog fleksibilnosti što ju je pokazala, izlazeći u susret naporima zapovjednika UNPROFOR-a da nađe rješenje za pitanje "ružičastih zona". Zapovjednik UNPROFOR-a izvijestio je Butrosa Galija da će nastaviti poduzimati sve mjere kako bi postigao ostvarenje svih aspekata mirovnog plana. Zapovjednik UNPROFOR-a je zatražio proširenje postojećeg mandata u smislu da UNPROFOR može nadzirati ulazak civila u zaštićene zone i obavljati funkcije carinske i imigracijske službe u područjima gdje se granice zaštićenih zona poklapaju s međunarodnim granicama. Na kraju izvještaja Butros Gali najavljuje da će Vijeću sigurnosti uskoro podnijeti preliminarnu procjenu troškova koje bi iziskivalo ostvarivanje zahtjeva i preporuka zapovjednika UNPROFOR-a. (Hina) tj 291701 MET jul 92