BUTROS-GALI SE SUPROTSTAVLJA PLANU O NADGLEDANJU TEŠKOG NAORUŽANJA U BIH OD STRANE UN-A

NAORUŽANJA U BIH OD STRANE UN-A NEW YORK, 22. srpnja (Reuter/Hina) - Glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali danas je, kako javlja Reuter, neobičnim potezom odbacio poziv da vojni promatrači UN-a nadziru teško naoružanje koje pripada zaraćenim stranama u BiH, s kojim se već suglasilo Vijeće sigurnosti. Zahtjev za nadgledanje od strane UN-a, za koje Butros-Gali kaže da je potrebno oko 1.100 promatrača, sadržan je u sporazumu o prekidu vatre koji su prošlog petka u Londonu zaključile sukobljene strane, a koji se u velikoj mjeri ne poštuje. "Došao sam do zaključka kako po meni ne postoje uvjeti da preporučim Vijeću sigurnosti usvajanje zahtjeva triju strana u Bosni i Hercegovini da Ujedinjeni narodi nadgledaju teško naoružanje, u kojem su se suglasili da oružje prijave i stave pod međunarodni nadzor", kaže Butros-Gali u svom pismenom izvješću. Vijeće sigurnosti prošlog je petka prihvatilo zahtjev iz londonskog sporazuma. To je potaknulo Butrosa-Galija da u ponedjeljak objavi pismo u kojem iznosi svoje protivljenje operaciji nadgledanja i predbacuje Vijeće što se suglasilo sa zahtjevom, ne konzultirajući se s njim. Diplomati su objavili da će nesporazum između glavnog tajnika i Vijeća biti predmet razgovora koje će Butros-Gali večeras voditi s britanskim ministrom vanjskih poslova Douglasom Hurdom (Daglas Hrd), koji se zaustavio u New Yorku (Nju Jork) na svom putu na Daleki istok. Diplomati su objavili kako je Hurdov sastanak sa šefom UN-a dogovoren danas prije podne. Hurd će se zaustaviti na svom putu na sastanak ministara vanjskih poslova Udruženja zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) i zapadnih zemalja koji će se održati u Manili. Butros-Gali je u svom izvješću naveo pitanja načela, kao i praktične razloge zbog kojih se suprotstavlja operaciji nadgledanja naoružanja u BiH. Ujedinjeni Narodi u Hrvatskoj već imaju raspoređenih oko 14.000 vojnika, a preko 1.000 u Sarajevu. Navodeći pitanja načela, glavni je tajnik objavio kako je zahtjev, sadržan u londonskom sporazumu, postavio pitanje odnosa između Ujedinjenih naroda i regionalnih organizacija, što se odnosi na činjenicu da je sporazum o prekidu vatre postignut pregovorima pod pokroviteljstvom Europske zajednice. Butros-Gali je naglasio prvenstvo svjetske organizacije. Ujedinjeni narodi nisu sudjelovali u pregovorima u kojima je postignut londonski sporazum, a njihovi su predstavnici trebali biti uključeni, ukoliko je bilo vjerojatno da će on obuhvatiti UN, kao bitan faktor u održavanja mira, dodao je. Butros-Gali također je naveo kako "nedostaje jasnoće što se tiče uloga koje se odnose pojedinačno na Ujedinjene narode i na Europsku zajednicu u primjeni londonskog sporazuma", te da u svakom slučaju prekid vatre predviđen za nedjelju nije stupio na snagu. Što se tiče praktičnih pitanja, on je rekao kako su dodatne funkcije koje bi u Jugoslaviji trebao izvršiti UNPROFOR "jednostavno iznad sadašnjih operativnih i logističkih mogućnosti Ujedinjenih naroda". On je rekao kako bi u tim okolnostima trebalo najmanje tri mjeseca da se rasporedi svo osoblje i oprema potrebna da se izvrši operacija u BiH. "Postoji razlog za sumnju da li bi strane u Bosni i Hercegovini poštovale prekid vatre u tako dugom razdoblju, a da se njihovo teško naoružanje ne nadgleda", dodao je glavni tajnik . U dodatku, Butros-Gali navodi pitanja prioriteta, te kaže kako su Ujedinjeni narodi već "u velikoj mjeri angažirani u bivšoj Jugoslaviji", gdje se bave s ogromnim problemom izbjeglica i gdje se mandat vojnih snaga UN "stalno širi". "Ja sam zabrinut da će, ako Vijeće sigurnosti nastavi usredotočavati svoju pažnju i resurse u takvom opsegu na jugoslavenske probleme, to biti na uštrb sposobnosti organizacije da pomogne u rješavanju jednako okrutnih i opasnih sukoba negdje drugdje, npr. u Somaliji". Butros-Gali kaže kako "ne umanjuje postignuće Europske zajednice u pregovorima koji su doveli do londonskog sporazuma", niti predlaže bilo kakvo smanjenje postojećih aktivnosti UN-a u bivšoj Jugoslaviji. Naprotiv, dodao je, on bi uskoro preporučio Vijeću sigurnosti daljnje širenje mandata UNPROFOR-a i pojačavanje u područjima pod zaštitom UN-a u Hrvatskoj. "Ne postavljam, naravno, pitanje prava Vijeća sigurnosti da odluči koji će biti odgovor Ujedinjenih naroda na londonski sporazum", zaključio je glavni tajnik svjetske organizacije. (Hina) mh 221813 MET jul 92