GOVOR DR JANEZA DRNOVŠEKA NA SASTANKU SREDNJOEUROPSKE INICIJATIVE

BEČ, 18. srpnja (Hina) - U Beču je danas završen sastanak na vrhu zemalja članica Srenjoeuropske inicijative. Na tom skupu govorio je i predsjednik Vlade Republike Slovenije dr. Janez Drnovšek. Objavljujemo u cjelini (neslužbeni prijevod sa slovenskog jezika) govora dr. Drnovšeka: "Zahvaljujem se saveznom kancelaru dr. Franzu Vranitzkom (Franc Vranicki) za gostoljubljivost na ovom odlično organiziranom sastanku SEI-a. Jednako tako se zahvaljujem i ministru vanjskih poslova gospodinu Aloisu Mocku (Alojz Mok) koji je majstorski vodio SEI tokom proteklih mjeseci, koji su bili vrlo osjetljivi, a jednako tako i odlučni za daljnji razvoj SEI-a. Kada pozdravljam predsjednike vlada i ministre vanjskih poslova drugih članica, istovremeno zahvaljujem svim država članicama, koje su poduprle molbu Republike Slovenije, tako da je doslovno godinu i jedan dan nakon podnošenja molbe postala punopravna članica. Ovo članstvo shvaćamo čašću i odgovornošću, pošto smo svjesni značenja kojeg ima SEI u okviru današnje Europe. Očito je da se uprkos naporima Savjeta Europe, Europske zajednice, i nakon nedavno završene Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji nova europska tektonika ne će tako lako smiriti, pošto je kontinent gotovo pola stoljeća podijeljen na dva dijela. Prema mom uvjerenju najveća je i neizbježna uloga SEI da omogući čim lakše spajanje dvije dosadašnje Europe. Sa svojim motivima u pogledu što lakšeg kretanja roba, ideja i ljudi među svojim članicama SEI bi lakše mogla udlučno utjecati na prevladavanje materijalnih i duhovnih prepreka između europskog Zapada i Istoka. U okviru toga vidi i svoju ne beznačajnu ulogu i Republika Slovenija. Kao što je srednja Europa stjecište dviju Europa, tako je i Slovenija u tranzitnom pogledu raskrižje Srednje Europe. Inicijativi također nudimo svoj geostrateški položaj i komparativne prednosti u povezivanju, koje omogućuju jačanje tokova između Zapada i Istoka. Sa sviješću o tom našem potencijalu dosada smo se u radnim grupama i kao država promatarač posebno uključivali u rad na podrućju prometnih veza između Italije i Ukrajine, pri čemu poseban znaćaj dajemo cesti Trst-Ljubljana-Budimpešta, Pribaltiku i južnoj Europi, te na području znanstveno tehničke suradnje i telekomunikacija. Također ćemo se s radošću uključiti i u druge projekte koji su u pripremi. Vrlo sam radostan, da je danas ovdje prisutan gospodin Atali, pošto BERD igra vrlo važnu ulogu pri realizaciji ovih projekata. Zadovoljstvo mi je, da vas upoznam s činjenicom, da je Slovenija uspješno krenula na put samostalne države, te sa vlastitim snagama suočava s posljedicama raspada bivše Jugoslavije te da izvodi program prestrukturiranja vlastite privrede u otežanim međunarodnim okolnostima. Pri tome bih posebno naglasio uspjehe u vanjskotrgovinskoj razmjeni, i zato je Slovenija partner na kojeg treba računati u SEI-u i koji ima što za podnuditi drugim zemljama članicama, koje se isto tako suočavaju s problemima gospodarske transformacije. Još je jedno područje za koje nam se čini da bismo dosta pridonijeli sa svojim iskustvima. Govorimo o svojim dobrim iskustvima na području brige za nacionalne manjine, iskustvima kakve Srednja Europa treba ponajprije s obzirom na opasni rat, koji je zahvatio integralni dio njenog prostora, o ratu koji je divljao i divlja na području bivše Jugoslavije, a ponajprije u BiH. Zbog temeljnog načela SEI-a ne možemo si dopustiti amputacije i izolacije ratom okuženog područja, s tim da bi ga isključili iz procesa SEI-a. Zato Republika Slovenija posebno pozdravlja odluku SEI-a da BiH dade status promatrača, te se nada da bi sličan status mogao uskoro vrijediti za Makedoniju. Pored toga osnovnoga komunikacijsko-ekonomskog aspekta u prilog posebnog razmatranja tog problema u okviru SEI-a govore i drugi, ponajprije sigurnosni i humanitarni. Republika Slovenija, čija dva milijuna stanovnika u ovom trenutku pružaju utočište 65.000 izbjeglica, u cijelosti osjeća teške implikcije toga problema. S KESS-om smo dobili projekt novoshvaćene europske sigurnosti, projekt koji bi konačno dao punu snagu riječima, koje je u jednom eseju zapisao velike pisac srednje Europe, Milan Kundera. Rekao je, citiram, da "čovječanstvo veže i to što nitko ne može nikamo pobjeći pred ratom." Govorio je također o univerzalnosti rata, a njegove riječi danas nehotično potvrđuju tragični položaj bosanskih bjegunaca, pred kojima se zatvaraju inače otvorene granice. Takvi smo ljudi, da radije zatvaramo oči pred problemom koji nije u našoj kući. One države koje su razumijevanje integrativne uloge SEI proširile na aktivnu skrb za izbjeglice, po mišljenju Republike Slovenije vrše hvale vrijedno djelo, ne samo da neprosredno pomažu nesretnim ljudima, već im i omogućavaju da iz njihovih dvorišta kucaju na vrata cijele Europe. No, to nije dovoljno. Izbjeglice ne mogu biti briga samo naših država. Mi to breme sami ne možemo savladati. Slovenija je pristala na krajnju gornju granicu te neće više moći primati izbjeglice. Nužna je šira međunarodna akcija za jednakomjernu raspodjelu bremena izbjeglica. Naš današnji sastanak mora dati dodatni značajan poticaj svim međunarodnim organizacijama i drugim europskim državama, da se odlučnije uključe u rješavanje problema izbjeglica. Bit će potrebna i odlučnija međunarodna akcija za rješavanje uzroka sadašnjeg egzodusa izbjeglica iz BiH. Ne možemo samo primati bjegunce i time potvrđivati rezultate etničkog čišćenja. Rat u BiH će trebati konačno zaustaviti. Mislim da da bi bio značajan korak ka rješavanju problema BiH vezan uz to, da UN prihvati zaključak o uspostavi posebnih sigurnosnih zona u BiH koje bi osiguravale snage pod zastavom UN. Time bi spriječili daljni egzodus izbjeglica iz BiH te tako omogućili pregovore za početak njihovog povratka. Odlučivanje mora biti brzo pošto bi njihovo daljnje odlaganje prouzročilo katastrofalne i potpuno nesavladive posljedice." (Hina) mm 181402 MET jul 92