KONFERENCIJA ZA TISAK MILANA KUČANA I JANEZA DRNOVŠEKA

LJUBLJANA, 23. lipnja (Hina) - "Prije razbuktavanja rata u Bosni i Hercegovini rješenje za ovu republiku bilo je dosta jednostavno. Slovenija je predlagala konstituiranje BiH prema većinskim nacionalnim kantonima, s punom nacionalnom ravnopravnošću, i njihov unutrašnji sustav po švicarskom modelu, dakle na tri nacionalna kantona. U međunarodnoj zajednici oko toga nije bilo jedinstva i zato se sada ratom ostvaruje druga koncepcija, koja realnom čini podjelu Bosne i Hercegovine između Srbije i Hrvatske i stvaranje male muslimanske enklave. Pitanje je da li je sada prijašnja koncepcija realna, jer je 1,7 milijuna stanovnika preseljeno u etničkom čišćenju. Pitanje je hoće li se oni vratiti u svoja područja i živjeti jedan s drugim", rekao je na pitanje o rješenju rata u BiH predsjednik Predsjedništva Slovenije Milan Kučan, koji je na konferenciji za tisak posvećenoj obljetnici slovenskog osamostaljenja odgovarao na pitanja domaćih i stranih novinara zajedno s predsjednikom vlade dr. Janezom Drnovšekom. Kučan je izrazio mišljenje da je ključ za završetak rata u BiH - u Beogradu, dodavši da je potrebno posvetiti veliku pažnju što se događa s srbijanskom armijom, dodavši da bi njeno povlačenje iz BiH u Sandžak ili Kosovo moglo dovesti ili do građanskog rata u Srbiji ili do napada na Albance, što bi onda značilo "i rat s Albanijom, te stvarni europski rat". Kučan drži da bi vojna intervencija bilo krajnje rješenje samo u slučaju da se pokaže da srpske postrojbe u BiH više nisu pod kontrolom iz Beograda. Kučan je, govoreći o događajima od prije godinu dana, posebno istaknuo da je do napada na Sloveniju došlo, jer se "armija i beogradski vrh nisu htijeli pomiriti s time da se Jugoslavija raspala", iako je ona napravila sve da se kriza riješi mirno i pregovorima. Predsjednik vlade J. Drnovšek izrazio je stav da će u roku jedne godine u Sloveniji biti izvedeno prestrukturiranje gospodarstva na tržnim osnovama i omogućen novi gospodarski rast. Drnovšek očekuje da će izborni zakoni u Skupštini biti usvojeni do ljetnog odmora skupštine, što bi omogućilo da se opći parlamentarni izbori održe u studenom. Prema Drnovšeku međunarodne financijske institucije vjeruju da će Slovenija biti u stanju prva izvesti prestrukturiranje gospodarstva iz realsocijalističkog u tržišno od svih zemalja bivše istočne Europe. "U tome ju je", drži Drnovšek, "do sada sprečavala kriza u Jugoslaviji i rat u susjedstvu". U vezi odnosa s Italijom, Kučan je istaknuo da Slovenija očekuje donošenje pravih rješenja za slovensku manjinu; koja živi u tri talijanske pokrajine, te da su "Osimski sporazumi s Italijom izdržali test vremena". "Potpisom na helsinškim i pariškim dokumentima i Italija priznaje bivšu jugslavensko-talijansku granicu kao granicu Slovenije i Italije", drži M. Kučan. On, međutim, dozvoljava i dopunu Osimskog sporazuma u nekim stvarima, a o pitanju slovenskog nasljeđa u austrijskom državnom ugovoru, kojeg je supotpisnica bila i Jugoslavija, drži da su po međunarodnom pravu nasljednice sve republike, međutim neke za taj ugovor nisu toliko zainteresirane za razliku od Slovenije, jer taj ugovor između ostalog regulira i pitanje slovenske manjine u Austriji. (Hina) mć 231115 MET jun 92