FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA NA SASTANKU NA VRHU U HELSINKIJU

HELSINKI, 9. srpnja (Hina) - Objavljujemo govor predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana što ga je danas održao na Plenarnoj sjednici sastanka na vrhu Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS): "Gospodine Predsjedniče, Ekselencije, Dame i gospodo, Dopustite mi da izrazim svoju zahvalnost našim uvaženim domaćinima - Vladi i narodu Finske - na njihovu velikodušnom gostoprimstvu i organizaciji ovog sastanka. Velika mi je čast biti u mogućnosti obratiti se ovom najvišem skupu zemalja članica KESS-a. Suočeni smo s povijesnom odgovornošću uspostave novih oblika sigurnosti i suradnje u sjevernoj hemisferi i formiranjem novog identiteta za postkomunističku Europu. Od 1975. godine, prvog helsinškog zasjedanja područje KESS-a prošlo je kroz dramatične političke i strateške promjene. Bipolarni svijet od jučer ustupio je mjesto zajednici demokratskih država, opredijeljenih za suradnju i zajednički gospodarski napredak, ali i ugroženih novim nestabilnostima. Osim što je proširila KESS novim članicama, ova konferencija je također preuzela novu odgovornost za budućnost ovog dijela svijeta. KESS je relativno brzo prihvatio činjenicu emancipacije novih demokratskih država i izrazio im dobrodošlicu u ovu veliku obitelj naroda. KESS je bio prva velika međunarodna organizacija koja je primila moju zemlju kao punopravnog člana. Ipak, odluka da se spriječi kršenje osnovnih načela KESS-a još uvijek se čini neadekvatnom osobito glede zaustavljanja agresije protiv novih članica KESS-a i sprečavanja masovnih patnji civila, genocida i destrukcije, kulturnog naslijeđa i gospodarskih osnova novih država. Stoga Hrvatska pridaje vrlo veliku važnost osnivanju Foruma za sigurnosnu suradnju KESS-a s ojačanim Centrom za sprečavanje sukoba koji će, nadamo se, razviti učinkovite mehanizme za sprečavanje konflikata i mirno razrješavanje nesuglasica. Osobito podržavamo napore usmjerene na razvoj "peace-keeping" mehanizma KESS-a. Također pozdravljamo novo ovlaštenje KESS-a da pozove stručnjake i sredstva NATO-a, Zapadnoeuropske Unije i Europske zajednice kako bi povećao svoju ukupnu sposobnost za sprečavanje sukoba i rješavanje kriznih situacija. U tom smislu pozdravljamo preobrazbu KESS-a u regionalni sporazum u smislu Odjeljka 8 Povelje Ujedinjenih naroda, čime će KESS postati važna veza između europske i globalne sigurnosti. Hrvatska dijeli uvjerenje zemalja sudionica da opći koncept sigurnosti treba biti zasnovan na ljudskim pravima i napretku kao osnovnim preduvjetima za postojan i trajan mir. Imajući to na umu zagovarali smo jačanje ljudske dimenzije KESS-a. Upravo iz tog istog razloga - čak i u najtežim vremenima goleme patnje i razaranja koje je prouzročila jugo-komunistička i srpska agresija protiv Hrvatske - mi smo u naš Ustav i u zakonodavstvo ugradili sve elemente ljudskih i manjinskih prava kako bi osigurali jednakost i zaštitu svih državljanja Hrvatske i kako bi ojačali naše mlade demokratske ustanove i vladavinu prava. Mi osobito pozdravljamo solidarnost KESS-a sa zemljama istočne i srednje Europe u razdoblju postkomunističkog prijelaza i preobrazbe. Zemlje poput Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, koje trpe zastrašujući gubitak života i golema materijalna razaranja osobito trebaju takvu solidarnost i pomoć. Proširenje suradnje u gospodarstvu, znanosti i tehnologiji, predviđeno u završnom dokumentu odigrat će važnu ulogu u poslijeratnoj obnovi i razvoju Hrvatske. Stoga pozdravljamo osnivanje Gospodarskog foruma i nadamo se da će dati važan poticaj gospodarskoj preobrazbi demokratskih država, koje se osnivaju na tržišnom gospodarstvu i privatizaciji. Pristupajući KESS-u Republika Hrvatska je usvojila sva načela i vrijednosti KESS-a. U ime moje zemlje , jedne od najmlađih članica KESS-a, dopustite mi da ovdje ponovim naše najdublje poštovanje načela i opredjeljenja Završnog dokumenta iz Helsinkija iz 1975., kao i vrijednosti Pariške povelje iz 1990. U tom kontekstu dopustite mi da još jednom vrlo jasno iznesem stajalište moje zemlje prema susjednoj državi Bosni i Hercegovini. Hrvatska je bila među prvim zemljama koje su priznale suverenitet i neovisnost Bosne i Hercegovine i u potpunosti poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hrcegovine. Hrvatska podupire napore Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice za očuvanje njezine neovisnosti i njezin otpor zajedničkom neprijatelju. U našoj Zajedničkoj izjavi od 15. lipnja predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ja, u potpunosti smo se složili da - nakon što završi rat - treba tražiti političko rješenje za ustavno uređenje Bosne i Hercegovine na osnovi ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Gospodine Predsjedniče, ekselencije, Dopustite mi da kao državnik iz male zemlje, i kao povjesničar, skrenem vašu pozornost na, kako se meni čini, nedostatno razumijevanje vrlo važne uloge probuđenih nacionalnih svijesti naroda istočne i srednje Europe u rastakanju komunističkog sustava. U početku, a u nekim sličajevima čak i danas, njihova pravedna borba za političku i nacionalnu emancipaciju bila je tumačena kao "retrogradni nacionalizam", "autarkični separatizam" i "etnički sukob". Dopustite mi istaknuti da su procesi europske i svjetske integracije, s jedne strane, i stvaranja novih država, s druge strane, samo naizgled oprečni. Mali europski i drugi narodi također teže civilizacijskoj integraciji, ali žele ponovno potvrditi svoj kulturni i politički identitet, i ravnopravno sudjelovati u povijesnim poslijeratnim promjenama u Europi i svijetu. Htio bih ponosno izjaviti, u ovom kontekstu, da je nezaštićen ali hrabar hrvatski narod osjetno pridonio priznanju prava malih naroda na vlastiti identitet i državnost, te novim odnosima u Europi. Uistinu vjerujem da će uloga malih zemalja i naroda u novom sustavu međunarodnih odnosa u kojima je sigurnost nedjeljiva i jednaka za sve, biti najvažnija provjera nove kolektivne sigurnosti i suradnje. Naime, suverenitet i teritorijalni integritet gotovo svih novih demokratskih država bio je, ili je još uvijek, ugrožen od ostataka starih hegemonističkih i komunističkih režima. Te prijetnje sežu od neprihvatljive prisutnosti stranih postrojbi, okupacije teritorija, poticanja unutarnje nestabilnosti, do terorizma i otvorene agresije. Mi u Hrvatskoj bili smo, od samog trenutka stvaranja slobodne i demokratske države nakon višestranačkih izbora svjesni, da će preobrazba komunističkog sustava u parlamentarnu demokraciju i tržišnu ekonomiju biti dug i tegoban proces, osobito u višenacionalnoj zajednici. Zbog toga smo sve veću asimetričnost političkih sustava i napore za zaustavljanjem neizbježnih demokratskih promjena u bivšoj Jugoslaviji nastojali prevladati pregovarajući predlažući i konfederaciju suverenih republika. Iskreno smo željeli i još uvijek želimo sve sporove razriješiti političkim sredstvima i na osnovi pravila koje je postavila međunarodna zajednica. Moja zemlja, a također i susjedna država Bosna i Hercegovina, plaćale su najvišu cijenu za krah i raspad komunističkog sustava u Europi i raspad višenacionalne jugoslavenske federacije. Rat i humanitarna nesreća u bivšoj Jugoslaviji danas su najveći izazov za novi europski poredak. Agresija Srbije i Crne Gore protiv susjednih država je zločin protiv mira, zločin protiv humanost i povijesni anakronizam. To je također i vrlo velika prijetnja sustavu kolektivne sigurnosti, jer se može proširiti na druge zemlje. Svako daljnje toleriranje agresije ugrozilo bi same osnove novog europskog i svjetskog poretka i otvorilo bi izglede za restauraciju totalitarnog režima. Prema tome ovaj barbarski rat teritorijalnog osvajanja i ljudska tragedija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mora biti bez odgode okončan odlučnom kolektivnom akcijom protiv srpskih i crnogorskih agresora da bi se opet uspostavio mir i stvorili uvjeti za trajno i ravnopravno političko rješenje. To je uistinu, najvažnija provjera naše sposobnosti i naše volje da djelujemo u obrani načela i vrijednosti KESS-a. U ime nedužnih žrtava rata, u ime stotina tisuća prognanih ljudi i izbjeglica htio bih svima Vama prenijeti molbu za pomoć, za mir. Učinimo sve što možemo da bismo učinili da ovaj sukob bude posljednji rat vođen na tlu Europe. Na koncu, dopustite mi da Vas uvjerim, da će Hrvatska u potpunosti pridonijeti regionalnoj sigurnosti i suradnji u jugoistočnoj i srednjoj Europi, te u Mediteranu, u okviru načela i vrijednosti KESS-a i u okviru nove kolektivne sigurnosti i integracije diljem područja KESS-a. Hvala Vam, gospodine Predsjedatelju!" (Hina) mm 091108 MET jul 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙