IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 24. lipnja (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE (Pregled njemačkoga tiska) - 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' kritizira postupke UN u BiH ovim riječima: "Odlučno zvuči prijetnja časnika UN MacKenziea, izrečena u Sarajevu, da će se UN ponovo potruditi oko otvaranja sarajevskog uzletišta tek ako se primirje bude održavalo 48 sati. Časnik UN obraća se svim zaraćenim stranama. On sve jednako optužuje da krše primirje. Tako se UN općenito odnose prema državi BiH. Oni se ponašaju kao da se tamo vodi građanski rat za čije izbijanje i trajanje su svi krivi - Muslimani, Srbi i Hrvati. Zapravo je srbijanska vojska napala tu državu. Svojim topništvom razorila je zemlju da bi je zatim osvojila. I primirjima se koristila da bi Muslimane i Hrvate ostavljala da gladuju, terorizirala ih i protjerivala. U takvim okolnostima UN prekidaju svoja nastojanja oko otvaranja sarajevskog aerodroma radi dostave hrane i lijekova. Ta je pomoć potrebna prije svega muslimanskom i hrvatskom pučanstvu i u glavnom gradu i u čitavoj zemlji. Srbe njihova vojska ne samo da naoružava nego ih opskrbljuje i hranom i lijekovima. Srpskom vodstvu u Beogradu i srpskim generalima u Bosni to je bolje što sarajevsko zračno pristanište ostane duže zatvoreno. Zato prijetnja časnika UN nema veze s realnošću. Čitava misija UN, njihova sveukupna politika u BiH daleko je od stvarnosti. Rat u toj zemlji ne može se dokrajčiti upozorenjima, niti dostavom hrane, a niti uz pomoć vojnika s plavim kacigama. Sarajevsko zračno pristanište UN bi morali otvoriti kako bi tu mogle sletjeti međunarodne vojne jedinice koje bi, najprije u glavnom gradu, a zatim i u čitavoj Bosni, oduzele mogućnost srpskoj vojsci da i dalje vodi svoj osvajački rat", piše 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. *** U izvješću o odgovoru bonnske Vlade o tretmanu bjegunaca iz BiH podsjeća se da su građani BiH njezinim međunarodnim priznanjem 10. travnja ove godine prestali biti jugoslavenski državljani i da s novom državom nije bio potpisan sporazum o ukidanju viza. Zato su njemačke granične službe vraćale građane BiH koji nisu imali ulaznu vizu, postupajući tako prema njemačkom zakonu o strancima koji u 60. članku nalaže takav postupak. Zbog dramatičnih ratnih zbivanja u BiH od kojih su građani te države bježali, postupak njemačkih graničnih službi izazvao je čuđenje i samih bjegunaca, ali i njemačke javnosti. Prema podacima savezne Vlade, nastavlja se u izvješću, s njemačke je granice od 28. travnja do 17. svibnja vraćeno oko osam tisuća bosansko-hercegovačkih građana. U odgovoru njemačke savezne Vlade na upit što joj ga je u svezi s tim uputila Ulla Joeltke i skupina zastupnika Stranke demokratskog socijalizma kaže se da savezna Vlada nastoji bjeguncima pomoći što je brže i djelotvornije moguće, ali u zemljama koje su bliži susjedi BiH, dakle u Hrvatskoj i Sloveniji. Odgovarajuće odluke donesene su i na sastanku EZ 19. i 20. svibnja ove godine, a potvrđene su i na konferenciji ministara unutarnjih poslova njemačkih saveznih zemalja 22. svibnja ove godine u Bonnu. Prema podacima savezne Vlade, Njemačka je do početka lipnja za bjegunce s područja bivše Jugoslavije izdvojila 25 milijuna DEM, a sudjelovala je i u međunarodnim akcijama kao što je, primjerice, pomoć koju je u Hrvatsku uputila EZ. Na spomenutoj konferenciji ministara unutarnjih poslova odlučeno je također da se ranjenicima i bolesnicima iz BiH da prednost u zdravstvenom zbrinjavanju u Njemačkoj, ako to nije moguće u BiH ili Hrvatskoj te da bjegunci iz BiH mogu doći u Njemačku, ako im rodbina ili neka humanitarna organizacija osiguraju stan i hranu. Savezne zemlje su, osim toga, izrazile spremnost da prime bjegunce iz BiH ako se postigne dogovor između europskih zemalja o ravnomjernoj raspodjeli. Odlučeno je također da se onim građanima iz BiH i Hrvatske koji se kao bjegunci već nalaze u Saveznoj Republici Njemačkoj izda boravišno dopuštenje zasad do kraja rujna, s tim da zakon dopušta mogućnost produženja tog boravišnog dopuštenja ako rat ne završi. Savezna Vlada još navodi da građani BiH tako dugo dok se u toj državi ne otvore diplomatska predstavništva Savezne Republike Njemačke vize mogu dobiti u njemačkim ambasadama u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i Beču, stoji u izvješću koje prenosi FAZ. *** 'Koelner Stadtanzeiger' komentira podatak Vlade BiH da je dosad u ovoj republici poginulo oko četrdeset tisuća ljudi: "Poslije mjesecima dugog građanskoga rata u bivšoj Jugoslaviji činilo se da je povećanje užasa gotovo nemoguće. Slike barbarskih masakara preduboko su se usjekle u sjećanja posljednjih tjedana, najprije u Hrvatskoj, a zatim u BiH. Međutim, užasna bilanca žrtava koju je sada obznanila Vlada u Sarajevu nadilazi sva naša shvaćanja. Očito se u bivšoj višenacionalnoj državi Jugoslaviji uopće više ne računa na politiku, nego samo na govor oružja. Zbog toga se iz dana u dan smanjuju izgledi za kompromis, pogotovu što su posrednički napori UN gotovo potpuno propali. Što dulje bude trajalo ubijanje, to će više ova tragedija postajati 'Kainov biljeg' nove postsocijalističke Europe". *** 'Thueringer Allgemeine' razmatra izjavu američkog ministra Jamesa Bakera o mogućnostima novog multilateralnog pritiska za dokončanje rata na prostoru bivše Jugoslavije. "Namjera da se odgovorni za egzekucije ili povredu prekida vatre izvedu pred međunarodni sud samo su riječi. Dokle će EZ i UN još čekati, gledati ubijanje i masovno bježanje?! Sankcije nisu dosad pokazale nikakvo djelovanje. Međutim, u gradovima koje su opkolile srpske jedinice nema hrane, vode i lijekova. Pomoć iz inozemstva ne može stići. Za to vrijeme ministar vanjskih poslova jedne od najvećih zemalja članica UN govori o tome da se mogućnosti novog multilateralnog pritiska drže otvorenima. Što je time želio reći James Baker, ostaje njegova tajna. Konkretan je samo broj žrtava u Jugoslaviji", piše list. *** 'Deutsche Tagespost' osvrće se u svom komentaru na stanje u glavnom gradu BiH. List piše: "Udaljen samo tri sata leta od Frankfurta, jedan simbol pretvara se u prah i pepeo. Sarajevo, grad koegzistencije između kršćana i muslimana, Hrvata, Bosanaca i Srba, već tjednima je pod stalnom vatrom srpskoga topništva. Ljudi gladuju u podrumima, pate zato što novine, radio i TV nisu sposobni njihov bol zaista približiti ljudima u ostaloj Europi. Dobro uvježbani mehanizmi za dezinformacije komunističke klike oko Miloševića uspješni su kod, kako kaže Lenjin, 'korisnih idiota' koji, primjerice novi njemačko-francuski kulturni TV-kanal Art, daju na korištenje srpskoj propagandi. To i nije tako teško jer se zapadna Europa nalazi u krizi u svezi s predstojećim ujedinjenjem, dok se istočna Europa nasuprot tome raspada. Tome treba dodati i borbe u Moldaviji, razilaženje Praga i Bratislave, gospodarsku krizu u Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. Kakvu to sliku pruža današnja Europa?". KURIER (24.VI) - List razmatra stanje u BiH. "Predsjednik Komisije EZ Jacques Delores sada priznaje da je EZ u slučaju Jugoslavije svakako griješila. To je blago rečeno. EZ je sve donedavno, kao i prije godinu dana, potpuno pogrešno procjenjivala situaciju. Vjerovala je da mora i može očuvati državu Jugoslaviju. Potpuno je podcijenila odlučnost nesrba, prije svega Slovenaca i Hrvata, da više ne dopuste velikosrpskim komunistima da ih i dalje 'šikaniraju', odnosno da s mukom zarađene devize izdaju za preveliku vojsku. EZ je potpuno podcijenila prije svega balkansku brutalnost, lukavstvo i nemilosrdnost koja prati srpsko osvajanje trećine Hrvatske i dvije trećine Bosne. Međutim, to se ne može reći za sve zemlje EZ. Njemačka je ispravno procijenila situaciju, ali se prekasno uspjela probiti sa svojim mišljenjem". POLITIKEN (Danska) - Danski list zahtijeva da se poveća pritisak na Srbiju, ako je potrebno i vojnom silom. "Srpske bande ne poštuju nikakva humanitarna stajališta. One zloupotrebljavaju boje i zastave UN. Opskrba civilnog pučanstva hranom i lijekovima ne napreduje. Zbog toga se mora pojačati pritisak na Srbiju. Vijeće sigurnosti UN trebalo bi zemljama koje su spremne preuzeti odgovornost pružiti mogućnost za selektivnu upotrebu sile. Jedinice ratne mornarice mogle bi blokirati obalu Crne Gore i bivšu jugoslavensku flotu onesposobiti za borbena djelovanja. Nadzor srpsko-crnogorskog zračnog prostora mogli bi preuzeti zapadni borbeni zrakoplovi koji su npr. u Italiji. Ako to ne bude dovoljno, onda Srbija i srpske bande moraju računati na to da će se vojni pritisak i dalje pojačavati, sve dok ne pokaže svoje djelovanje", predlaže list. (Hina) 240249 MET jun 92