"VEČERNJI LIST": BOJAMA UMJESTO CRNO-BIJELOG

ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - "Tek nekoliko novinskih napisa i jedan omanji skup u Kumrovcu podsjetili su na 100. godišnjicu rođenja Josipa Broza Tita. Hrvatska još nije u takvom duhovnom stanju da bi mogla civilizacijski i nepristrano govoriti o značajnim ljudima svoje prošlosti", smatra Branko Tuđen i nastavlja: "Kad se ima na umu da upravo u vrijeme te obljetnice potpuno trijumfira hrvatska državotvorna ideja protiv koje se Tito borio svim silama, onda je to logičnije što je njegova 100-godišnjica prošla gotovo nezapaženo". Da bi to potkrijepio, autor spominje reakcije na nedavni istup predsjednika Tuđmana koji je, kao povjesničar-znanstvenik napravio kratku paralelu između Mačeka, Pavelića i Tita, kada su se mnogi, a posebno HSS, pobunili uprotiv usporedbe Mačeka i Tita. Iako je Hrvatska postala višestranačka, neovisna i međunarodno priznata država, "povijest je ostala neiživljenom jer u gotovo pola stoljeća Titove vladavine događaji su se tumačili na način koji je (kratkoročno) najviše odgovarao njegovu osobnom režimu." Sada, međutim, "s pojavom te prave istine javljaju se i natruhe koje svu istinu žele prebaciti na jednu stranu. Mačekovci bi htjeli da se sve pozitivno pripiše njemu. Pavelićevci ne daju ni jedne riječi protiv poglavnika. Mačekovci i ustaše se ne trpe, ali za sve optužuju Tita", zaključuje Tuđen. "U takovj atmosferi prevladavaju samo crno-bijele ocjene", a ipak "nema veće pogreške za objektivno tumačenje nego o prošlosti govoriti iz sadašnjeg kuta". Što se tiče Josipa Broza, nastavlja autor, "i dalje će se sučeljavati dvije skupine argumenata. Bio je čovjek osobne vlasti, sklon lagodnom životu, komunistički utopist kojemu je ideja svjetske revolucije davala šansu za udoban život i slavu. Borio se svim silama protiv hrvatske državotvorne ideje, gušio je demokraciju, odgovoran je za Bleiburg i Križni put, zatvarao je ljude i skidao glave. I svom dugogodišnjem suborcu i suradniku Hebrangu". S druge strane "da nije bilo njegova antifašizma, pitanje je kako bi Hrvatska prošla 1945. godine. Zar doista netko vjeruje da bi saveznici ostavili NDH i postavili Mačeka, a ne bi vratili kralja i Jugoslaviju", zaključuje Tuđen i dodaje:"Događaje treba gledati i vagati u uvjetima u kojima su se zbivali. Nije li tada bilo važnije spasiti Hrvatsku makar i kao formalnu federalnu jedinicu u sklopu Jugoslavije, nego da nestane sa zemljopisne karte. I na to pitanje čekamo argumentiran odgovor znaosti: nikako zajapurenih stranačkih vođa i njihovih tiskovnih perjanica". (Hina) mć 270341 MET may 92