SERVIS POSEBNIH NASLOVA NATO

Nadnaslov: Sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a Naslov: Kočničari nove mirovne uloge NATO pakta Podnaslov: Gradeći novi, dinamični image i novu ulogu, NATO očekuje preuzimanje mirovne uloge u Europi. No, kolike su stvarne mogućnosti za taj zadatak? Piše: Nicholas DOUGTHY, Reuter BRUXELLES - NATO-pakt, stvarajući novi dinamični image i gradeći novu ulogu, očekuje preuzimanje mirovne uloge u Europi čim se sastanu ministri vanjskih poslova u Oslu. No, hoće li biti tako? Diplomati i analitičari kažu kako bi NATO mogao biti ograničen stalnom potrebom da se postigne konsenzus svih 16 zemalja članica, što je težak zadatak, te da bi, kao posljedica, Savez mogao biti angažiran u mirovnim akcijama samo posredno. Glavni tajnik NATO-pakta Manfred Woerner jasno je naznačio da bi jedinstveni vojni potencijali i iskustvo NATO-a, uključujući sve od opskrbe do izviđačkih zrakoplova, te možda i jedinica, mogao biti iskorišten samo ako se slože sve članice. On je rekao kako bi se takav konsenzus mogao postizati od slučaja do slučaja, te da ne bi bilo automatskog angažiranja NATO snaga u budućim mirovnjačkim akcijama. "Ne bih to nazvao pravom veta," rekao je Woerner. Neki diplomati i analitičari ne slažu se s takvom procjenom. "To znači da postoji rizik da cijela stvar s mirovnom ulogom NATO-pakta ostane samo dobra ideja," rekao je Simon Lunn, zamjenik glavnog tajnika Sjevernoatlanske skupštine u Bruxellesu. Međunaslov: Što žele Francuzi? NATO diplomati vide problem u pojedinostima funkcioniranja saveza, zatim kako do sporazuma o bilo kakvoj mirovnoj akciji, te kakav će biti ishod borbi za vlast i utjecaj između zemalja članica. SAD, najvažniji član Saveza, žele zadržati važnost NATO-pakta usprkos kraju hladnoga rata. Inače Washington gubi svoj utjecaj u pitanjima Europske sigurnosti. Neki drugi saveznici poput Velike Britanije i Nizozemske, podupiru američko stajalište, te se izrazito zalažu za tu novu ulogu pakta, tvrdeći kako Europa nema druge organizacije koja posjeduje potrebno iskustvo i koordinaciju za taj zadatak. Planira se da NATO ponudi svoje usluge za očuvanje mira bude li to zatraženo od strane KESS-a, premda se ne govori o tome da bi se Savez uključio u vojnu akciju tipa rata u Zaljevu. Pošto KESS nema vlastitih vojnih snaga, Europa se mora osloniti na UN kako bi oni poslali vojnike u Jugoslaviju. No, diplomati tvrde da Francuska, nezadovoljna time što tako vidi američku dominaciju u sigurnosnim pitanjima kroz strukture NATO-pakta, pokušava odbaciti prijedlog prije sastanka u Oslu. Francuzi žele da se saveznici u paktu slože samo u jednom pitanju, a to je da svoje usluge KESS-u ponude kao indivudualne zemlje, a ne kao Savez u cjelini. A to je velika razlika. Međunaslov: Dragocjeno iskustvo pomoglo Zaljevskom ratu Za razliku od EZ, NATO kao organizacija nema ovlasti nad zemljama članicama, te u miru nema vlastitih vojnih snaga. On posjeduje veliku vojnu infrastrukturu, rezerve i komunikacijski sistem, koji može biti iskorišten samo ako se saveznici slože. Uspije li Francuska u svom prijedlogu, NATO paktu će kao organizaciji biti teško igrati značajniju ulogu u svijetu. Prema diplomatskim izvorima, to bi samo moglo dovesti do stanja sličnom Zaljevskom ratu, gdje su mnoge nacije pojedinačno uzele sudioništvo u ratu protiv Iraka, a bez izravnog sudjelovanja NATO-a. Dužnosnici NATO-a privatno tvrde da se Zaljevski rat ne bi mogao dobiti da američke, britanske, francuske i talijanske snage nisu djelovale zajednički, zahvaljujući iskustvu iz NATO-pakta. (Hina) mh 301418 MET may 92