NATO PREUZIMA ULOGU U MIROVNIM MISIJAMA IZVAN GRANICA SVOJIH ZEMALJA ČLANICA

IZVAN GRANICA SVOJIH ZEMALJA ČLANICA BRUXELLES, 21. svibnja (Reuter/Hina) - NATO je danas donio značajnu odluku o preuzimanju uloge u mirovnim misijama u Europi izvan granica svojih zemalja članica, rekao je danas generalni sekretar NATO-a Manfred Woerner (Verner). To znači da bi savezničke jedinice mogle uskoro biti raspoređene u okviru mirovnih misija - što je do sada bio teren isključivo namijenjen Ujedinjenim narodima - u područjima poput bivše Jugoslavije ili Nagorno-Karabaha. U skladu s tom idejom koju su poduprle Sjedinjene Države, NATO bi mogao staviti svoju vojnu infrastrukturu, zalihe ili čak jedinice na raspolaganje Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) za mirovne misije. "Postigli smo osnovnu suglasnost... postoji sporazum u NATO-u, spremni smo poduprijeti KESS u takvim mirovnim misijama s našim kapacitetima i mogućnostima", rekao je Woerner. On je dodao da se točne pojedinosti trebaju još dogovoriti. Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a dat će službeno odobrenje tom planu na sastanku koji će se za dva tjedna održati u Oslu. Do sada su vojna struktura i jedinice NATO-a bile ograničene na obranu svojih država članica, iako ni sada nema naznaka da bi se NATO trebao uključiti u vojne intervencije poput one u Zaljevskom ratu. "Ovo se odnosi strogo na mirovne misije, a ne na vođenje rata", rekao je jedan saveznički diplomat. "Nitko, za sada, nije spreman uključiti se u etničke sukobe". Francuska i još neke zemlje članice nisu zdušno podržale prijedlog o proširenju odgovornosti NATO pakta izvan obrane zemalja članica. Francuska, koja smatra da Sjedinjene Države imaju preveliku ulogu u tome kako će se voditi europska sigurnost, više bi voljela da se razviju druge institucije poput Zapadnoeuropske unije (WEU). Neke zemlje članice nisu s velikim oduševljenjem prihvatile ideju o slanju vojnika, čak i u sastavu mirovnih snaga, u udaljene zemlje pod zastavom NATO-a. Diplomati NATO-a rekli su da bi saveznici mogli ponuditi sve, od savjeta do skladišta sa zalihama, te jedinice za mirovne misije. Nizozemski ministar vanjskih poslova Hans van den Broek (Hans fan den Bruk) rekao je da ni u kojem slučaju ne bi trebalo više od 15.000 vojnika, budući da NATO-u ostaju dovoljno jake snage za obranu zemalja članica nakon završetka hladnog rata. Diplomati su rekli da će ideja o ulozi NATO-a u mirovnim misijama omogućiti američkoj administraciji da uvjeri sve skeptičniji Kongres i narod da daljnje uključivanje u europsku sigurnost, preko NATO-a, još uvijek ima svrhe. To bi, s druge strane, zadovoljilo V. Britaniju i Nizozemsku koje su zabrinute da bi trans-atlantske veze mogle oslabiti sada kada Amerikanci smanjuju broj svojih snaga u Europi. Od sastanka u Oslu sada se očekuje da donese političu deklaraciju u kojoj bi stajalo da će NATO razmotriti zahtjeve KESS-a za pomoć u mirovnim misijama. Zemlje članice koje ne žele sudjelovati imale bi mogućnost da ne sudjeluju u takvim misijama. Mnoge istočnoeuropske zemlje koje su nekad bili neprijatelji - poput Madžarske, Češke i Slovačke i Poljske - također žele da NATO ima veću ulogu. One su razočarane što su im saveznici odbili ponuditi članstvo u NATO-u ili jamstvo za sigurnost. (Hina) mh 211733 MET may 92