UVODNO IZLAGANJE PREDSJEDNIKA HRVATSKE VLADE DR. FRANJE GREGURIĆA NA SABORSKOM ZASJEDANJU

NA SABORSKOM ZASJEDANJU ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - "Poboljšanje međunarodnog položaja vidljivo je iz procesa priznavanja naše Republike, usmjeravanja Konferencije o Jugoslaviji prema sukcesiji, pridobijanja politički značajnog bloka nesvrstanih zemalja na stranu pravde i istine, aktiviranju položaja RH u KESS-u, primanja naše Republike u Vijeće Europe, te niza razgovora na najvišoj razini s predstavnicima UN, Europske zajednice, Zapadnoeuropske unije i brojnih država. Do današnjeg dana priznati smo od 69 država i, što je posebno značajno, od svih pet stalnih članica Vijeća sigurnost", rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Franjo Gregurić u svom uvodnom izlaganju na danas započetom saborskom zasjedanju. Dr. Gregurić je iznio ocjenu da "sazrijeva naša mogućnost da uđemo u krug UN ne čekajući redovito jesensko zasjedanje Generalne skupštine, što može značiti da postanemo članom UN još do ljeta". On je nadalje naglasio važnost stajališta usvojenog na jučerašnjoj sjednici u Bruxellesu da SFRJ više ne postoji, te da, ako neke republike nastupaju zajednički u diobi, s time ne dobivaju pravo na kontinuitet bivše zajedničke države u međunarodnom pogledu. Dr. Gregurić je među međunarodnim diplomatskim i političim djelovanjima RH izdvojio nastojanja vezana uz mirovnu operaciju UN. "U razgovorima podpredsjednika Vlade dr. Milana Ramljaka s najvišim dužnosnicima UN ponovljen je stav RH o našoj podršci akciji UNPROFOR, ali i veliko nezadovoljstvo zbog nedopustive sporosti u realizaciji mirovne operacije u RH", izvijestio je dr. Gregurić, dodavši da i uz UNPROFOR "jačaju napadi na RH, nastavlja se protjerivanje hrvatskog pučanstva, a pogotovo razaranje velikih gradova". "Zbog toga očekujemo da će UNPROFOR u najkraćem roku, tj. do 15. svibnja 1992. godine preuzeti svoju ulogu u cijelosti", naglasio je dr. Gregurić, rekavši da se od UNPROFOR-a očekuje demilitarizacija zona, potpuno povlačenje jugoslavenske vojske iz Hrvatske i osiguravanje nesmetanog povratka prognanika na područja s kojih su protjerani. "U međuvremenu, Srbija, Crna Gora i armija nastoje vojno osvojiti i stabilizirati područja raznih SAO krajina, izmijeniti etničku strukturu tih područja zločinima protiv nesrpskog pučanstva, gospodarski uništiti susjedna područja, te politikom svršenog čina prisiliti svijet na priznanje nove realnosti u vidu tzv. velike Srbije", zaključio je dr. Gregurić te je naglasio da Hrvatsku u dosadašnjem ratu ipak nisu uspjeli "niti vojno niti politički slomiti", te da su "na obrani ujedinjene Hrvatske iz domovine i dijaspore" slomili planove stvaranja velike Srbije. Ustvrdivši da Srbija i Crna Gora vode i gospodarski rat protiv RH, dr. Gregurić je kao osnovne vidove tog rata izdvojio razaranje infrastrukture, gospodarskih i stambenih objekata, te plasiranje krivotvorenih sredstava plaćanja u Hrvatsku. "Gospodarski, politički i socijalno najteži teret predstavljaju izbjeglice iz BiH", ocijenio je dr. Gregurić, naglasivši da "više od 230.000 izbjeglica iz BiH predstavlja teško podnošljiv gospodarski teret za našu Republiku". On je upozorio da će u slučaju novog vala izbjeglica Hrvatska morati problem rješavati upućivanjem izbjeglica u druge zemlje. Kao nužne mjere za zaustavljanje agresije dr. Gregurić je izdvojio povlačenje ambasadora SAD-a i drugih zemalja iz Beograda, te punu gospodarsku i energetsku blokadu Srbije i Crne Gore. Ustvrdivši da je neplanirano produženje rata izazvalo nove proračunske rashode i umanjilo gospodarsku aktivnost te stoga usporilo provođenje programa gospodarskih mjera za ovu godinu, dr. Gregurić je najavio da će Vlada uskoro predložiti Saboru na razmatranje analizu ostvarenja gospodarske politike s prijedlogom mjera ekonomske politike za drugi dio godine, kao i koncepciju i strategiju gospodarskog razvitka Republike. "Uz ratne štete, povećanu nezaposlenost, ogromne troškove obrane i zbrinjavanja izbjeglica i prognanika i iz drugih razloga, moralo je doći do povećanog opterećenja građana", kazao je dr. Gregurić, ocijenivši da je "dosegnuta krajnja točka u opterećenju, ali i u socijalnoj snošljivosti, te da izlaz nije u štrajkovima i socijalnom buntu, već u što bržem završetku rata, obnovi i oživljavanju gospodarskih aktivnosti". Dr. Gregurić je u svojem izlaganju ponovio i zaključke Vlade RH, usvojene na sjednici održanoj 5. svibnja u raspravi o sigurnosnom stanju u Hrvatskoj. "Najnoviji potez tzv. Savezne Republike Jugoslavije o povlačenju svih građana Srbije i Crne Gore iz redova tzv. JA u BiH je najobičniji manevar kojim se želi pokazati međunarodnoj zajednici tobožnju neutralnost i neumiješanost u sukobe u BiH", ocijenio je dr. Gregurić, dodavši da je vojna komanda i dalje u Beogradu, da je vojni kadar srpski i crnogorski, te da su oprema i oružje i dalje u rukama isključivo srpskih i crnogorskih jedinica. On je nadalje izvijestio da će Hrvatska od KESS-a i UN tražiti "punu političku i gospodarsku izolaciju koja bi trebala dovesti do paralize gospodarskih tokova agresora". Dr. Gregurić je naglasio da i u ratnim uvjetima pojedini gospodarski sektori djeluju iznad očekivanja, posebice izdvojivši poljoprivredu, gdje je provedena planirana sjetva, te opskrbu energentima i osnovnim robama široke potrošnje. On je najavio da će se koncem mjeseca u Zagrebu razgovarati s delegacijom MMF-a o uvjetima za primanje Hrvatske u MMF i druge međunarodne financijske institucije te o opsegu njihove financijske podrške Republici Hrvatskoj. "Vlada će uvažavajući aktualno političko i gospodarsko stanje Republike uporno inzistirati i provoditi politiku gospodarskog oporavka, obnove, pune zaštite teritorijalnog integriteta RH, te nastaviti intenzivne aktivnosti na integraciji RH u svjetske političke i gospodarske asocijacije", rekao je na svršetku svog izlaganja dr. Gregurić. (Hina) zk 071057 MET may 92