ZASJEDANJE SABORA - USVOJEN PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVNOG ZAKONA ZA PROVEDBU REPUBLIČKOG USTAVA

IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVNOG ZAKONA ZA PROVEDBU REPUBLIČKOG USTAVA ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Nakon stanke što je uslijedila nakon završetka rasprave o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona za provedbu republičkog Ustava i prijedlozima zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske i zastupnika u Sabor, nastavljen je rad skupne sjednice, a odmah na početku predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan pročitao je zahtjev 104. brigade Hrvatske vojske kod Neuma, koji su u Sabor uputili preko Republičkog centra za obavješćivanje, a u kojem od saborskih zastupnika traže ozbiljnost i odgovornost u radu, da ne čitaju novine i ne napuštaju sabornicu, jer će u protivnom i oni napustiti svoje položaje. Predsjednik Domljan kazao je da se takvi ultimatumi više neće čitati na Saboru i dodao da "svatko treba raditi i odgovarati za svoj posao". Za Prijedlog za donošenje Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona za provedbu republičkog Ustava, koji je u saborskoj proceduri u prvoj fazi, nije glasovala većina svih saborskih zastupnika, pa je uslijedila rasprava da li je prema novom poslovniku potrebna većina svih ili većina nazočnih zastupnika. Tumačeći novi poslovnik, pozivajući se na ustavne zakone i Ustav Republike Hrvatske predsjednik Domljan i Vladimir Šeks naglasili su da je za prihvaćanje prijedloga potrebno da se izjasni većina nazočnih zastupnika, a Ivica Račan (SDP) i Mato Arlović (SDP), pozivajući se također na novi poslovnik i Ustav Republike Hrvatske drže da je za prhvaćanje tog prijedloga potrebna većina glasova svih saborskih zastupnika. Na koncu rasprave predsjednik Domljan konstatirao je da je prijedlog usvojen većinom glasova nazočnih zastupnika odnosno sa 130 glasova za i 53 protiv. Tim prijedlogom omogućavaju se izbori za zastupnički dom, a odgađa biranje za županijsko vijeće. Sve funkcije Sabora do izbora županijskog vijeća obavljat će zastupnički dom. Izbori za županijsko vijeće održat će se u roku od pet mjeseci od uspostave zastupničkog doma. Istodobno Ustavnim zakonom produžen je do konca godine rok za usklađivanje republičkog zakonodavstva s hrvatskim Ustavom. Saborski zastupnici prihvatili su i Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske i saborskih zastupnika. Po novom zakonu za predsjednika republike mogu se kandidirti hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Kandidate za predsjednika mogu predlagati registrirane politčke stranke u Hrvatskoj i birači pojedinačno ili skupno. Političke stranke mogu stvarati koalicije i podržati kandidiranje zajedničkog kandidata. Kada kandidata predlažu jedna ili više političkih stranaka i birači kandidat mora biti podržan sa desdet tisuća pravovaljanih potpisa. Izabran će biti onaj kandidat, koji dobije većinu glasova od ukupnog broja birača. U izborima za predsjednika republike Hrvatske birači, koji se zateknu izvan granica Republike Hrvatske glasovat će u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske. Izbore za predsjednika Republike raspisivat će Vlada u roku, koji će omogućiti da se izbori obave najkraće za 30 dana, a najdulje 60 dana prije isteka mandata starom predsjedniku. Od predloženih 33 amandmana na Prijedlog zakona o izboru zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, Zakonodavno-pravna komisija kao predlagač prihvatila je 6, što po novom poslovniku znači da automatski ulaze u Prijedlog zakona. Još ostalih 27 amandmana u pojedinačnom glasovanju nije dobilo potrebnu većinu. Po tom zakonu zastupnike u Sabor Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, i to na četiri godine. Izbore raspisuje predsjednik Republike Hrvatske, a od dana raspisivanja pa do samih izbora mora proteći najmanje 30 dana. Kandidate za zastupnike i njihove zamjenike mogu predlagati registrirane političke stranke i birači pojedinačno ili skupno. Dvije ili više registriranih stranaka mogu predložiti jednog kandidata i zajedničku državnu listu. Kandidati za zastupnike predlažu se na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa i to: kada birači predlažu kandidate potrebno je prikupiti najmanje 400 potpisa, a za kandidata na državnoj listi potrebno je skupiti najmanje pet tisuća pravovaljanih potpisa. Po novom zakonu u zastupnički dom birat će se 122 zastupnika, a taj se broj po potrebi može i povećati. Zakon se temelji na većinskom i proporcionalnom izbornom sustavu. Nešto više od polovice zastupnika u zastupnički dom birat će se u izbornim jedinicama u svakoj po jedan, a druga polovica bit će izabrana slijedom državnih lista. Pravo na ulazak u Sabor dobit će lista, koja je osvojila više od 3 posto glasova svih birača u Hrvatskoj. Po tom zakonu u svakoj županiji za županijski dom biraju se 3 zastupnika u 3 izborne jedinice. Zakon o izborima zastupnik za Sabor Republike Hrvatske pojašnjen je u dijelu, koji govori o 5 zastupničkih tijela namjenjenih manjinama. Odlučeno je da se za 4 mjesta ustanove 4 liste za koje bi izborna komisija bila cijela Republika Hrvatska. Pripadnici madžarske i talijanske manjine imat će pravo na po jednog zastupnika, a Česi i Slovaci, Rusini, Ukrajinci, Nijemci i Austrijanci birat će dvije liste sa dva zastupnika. Mjesto petog zastupnika namijenjeno je svim ostalima. "Uz donošenje Ustava Republike Hrvatske, donošenjem onih izbornih zakona zaokružili smo prijelazno razdoblje iz jednog političkog sustava u drugi. Time smo stvorili uvjete za raspisivanje novih izbora i prijevremeno raspuštanje Sabora", izjavio je po završetku glasovanja o izbornim zakonoma predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan. On je dodao da će se Sabor moći raspustiti tek kada bude omogućeno provođenje izbora na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. Zasjedanje Sabora nastavit će se nakon kraće stanke raspravom o Prijedlogu zakona o javnom informiranju. (Hina)vk 091646 MET apr 92