SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Ružna iskustva privatnih poduzetnika u Rusiji Naslov: Ala Gračova - neprijatelj naroda Podnaslov: Unatoč proklamiranim gospodarskim reformama, toliko dragim predsjedniku Jeljcinu, privatni poduzetnici nailaze na žilav otpor mjesnih birokratskih vlasti, koje s nepovjerenjem gledaju kako se ruši njihov monopol na gospodarstvo Piše: Anatolij VERBIN, Reuter TVER - "U Moskvi", kaže ona, "moje djelo smatraju presudnim za spas ruskog gospodarstva iz kolapsa". No u njezinu gradu, Tveru, Ala Gračova bori se protiv vlasti koje je drže "neprijateljem naroda". "Teško je, vrlo teško. No zasigurno ćemo pobijediti. Nećemo se povući, jer nema povratka", kaže ona s povjerenjem. "Rusija oživljava, no nitko to neće za nas učiniti. Čovjek koji tone mora se sam spasiti." Gračova već ima dvoje unučadi i jedina je poslovna žena u Tveru. Ubraja se među malobrojne privatne poduzetnike što su uspjeli preživjeti strog pritisak mjesnih konzervativnih vlasti koje se ne žure s provođenjem radikalnih gospodarskih reformi ruskog predsjednika Borisa Jeljcina. Cilj je reforme pretvoriti centralistički planiranu ekonomiju u slobodno tržište a stvaranje privatnih poduzeća po mišljenju Jeljcinova kabineta, ključni je uvjet za provedbu reformi. U tom starom gradu od nekih pola milijuna stanovnika, samo 160 km sjeverozapadno od Moskve, vlasti u kojima prevladavaju komunisti toleriraju samo dva tipa privatnog poduzetništva. Grupe ljudi u središtu grada preprodaju na cesti ono što uspiju kupiti u državnim trgovinama. Postoje i "komercijalne trgovine", koje prodaju uvoznu robu a njima rukovode sumnjive osobe. Takav oblik poduzetništva ne predstavlja stvarnu opasnost za birokrate na vlasti i njihov monopol na gospodarstvo. Međunaslov: Kompromis od milijun rubalja Gračova, žena pedesetih godina, je drugačija. U studenom 1990. otpočela je proizvoditi sintetički materijal za izolaciju koristeći vlastitu tehnologiju, koja je sada i patentirana. "Nakon gotovo 30 godina rada u državnom poduzeću, osjećam potrebu da se profesionalno dokažem", kazala je Reutersu. Gračova i njezina ekipa od 21 radnika teškom je mukom prikupila 50.000 rubalja (500 dolara prema čvrstom kursu ruske centralne banke) za prvu ratu koliko je trebala platiti najam skladišta za radionicu. Godine 1991. promet njihova poduzeća Interavto Ltd bio je pet milijuna rubalja. Proizveli su milijun kvadrata materijala što se isporučivao u 40 pokrajina Rusije - od Dalekog istoka do Kavkaza. Prosječna plaća narasla je deset puta u godinu dana. Bio je to pravi izazov mjesnim vlastima. Porezne vlasti objavile su kako je poduzeće prekršilo neke zakone te ga kaznili s 4,5 milijuna rubalja. "Otvoreno mi kažu, ugušit ćemo svaki privatni posao i svi ćete se vi vratiti u državni sektor.", kaže Gračova, čiji je otac ubijen tijekom Staljinovih represija a majka provela 10 godina u zatvoru. No nije ona čovjek koji će šutjeti. Obratila se poreznoj komisiji ruskog parlamenta i ruskom poreznom uredu. Smanjili su njezinu kaznu na svega 400.000 rubalja. Kada se prije tjedan dana vratila iz Moskve, saznala je kako su mjesni poreznici predložili "kompromis" od milijun rubalja, što je Gračova glatko odbila. Međunaslov: Rusi nisu ni lijeni ni glupi Odnosi unutar malog kolektiva sasvim su drugačiji od onih u državnim tvornicama gdje je ravnodušnost jedini način da se preživi dosada. "Spremna sam ubiti one koji kažu kako su Rusi lijeni i glupi. Pogledajte moje ljude", kaže Gračova. Svi njezini radnici prestali su piti, neki uz pomoć liječnika, i preuzeli odgovornost za učinak poduzeća. Jednom tjedno dolaze liječnik i zubar. Objed je besplatan, a urušeno skladište obnovljeno. Privatni poljoprivrednik, također rijetkost u okolici Tvera, opskrbljuje ih svakodnevno svojim proizvodima, za koje drugi građani moraju satima stajati u repu. Radnici, koji svoj posao obavljaju bez nadglednika ili bilo kakove vanjske pomoći za popravke, čini se da je obožavaju. "Da nije nje, stvari nikada ne bi bile ovakve. Ona se ponaša poput majke", kaže Aleksej, jedan od zaposlenih. Oprema je zastarjela i potrebno je nabaviti novu. No Gračova je odbila prodati svoje proizvode u inozemstvo čime bi zaradila čvrstu valutu. Kaže kako je danas prioritet pomoći Rusima. Većina ruske lake industrije na rubu je kolapsa te ovisi o uvoznom materijalu. Gračova kaže kako njezina proizvodnja može zamijeniti skupu uvoznu robu. No ona ne odbija suradnju s vanjskim partnerima. "Pogledaje kako armenska dijaspora aktivno pomaže Aremniji. Zašto etnički Rusi koji žive u inozemstvu ne bi uložili nešto svog novca ovdje te za godinu, dvije iz toga izvukli profit?" (Hina) mm 201406 MET apr 92