FRAKCIJA CRVENE ARMIJE ZAKOPALA RATNU SJEKIRU

BONN, 13. travnja (AFP/Hina) - Ostavši padom komunizma bez nekadašnje potpore zbog pada komunizma i odbačena od strane bivših boraca, njemačka Frakcija Crvene armije (RAF), jedan od najsnažnijih terorističkih pokreta u Europi, zakopala je danas ratnu sjekiru nakon više od 20 godina djelovanja. Pokret ekstremne ljevice objavio je u pismu, izrazito samokritičnom, a upućenom uredu AFP-a u Bonnu, da privremeno prekida "napade na visoke predstavnike gospodarstva i države". RAF se izgovara pomirljivim izjavama koje je u siječnju dala vlada o mogućim ranijim oslobađanjima teorista, ali još temeljitije se upustila u opće dovođenje u pitanje svoje strategije oružane borbe. Ustanovljujući svoju izolaciju, frakcija priznaje u pismu od pet stranica da "zbog različitih razloga, ne predstavlja više privlačnu snagu za ljude". Objašnjava da od 1989. godine preispituje svoje djelovanje i zaključuje da "se ne može više tako nastaviti", posebno iz razloga "raspada socijalističkih zemalja i okončanja hladnog rata". Do obrata dolazi u trenutku kada nekoliko bivših članova vodećeg pokreta europskog terorizma zauzima konačnu distancu spram RAF-a i poziva i posljednje nesalomljive da polože oružje. Nakon uhićenja u bivšoj Istočnoj Njemačkoj u lipnju 1990. godine osam pokajnika koje je godinama štitio režim Ericha Honeckera (Erih Honeker), Njemačka je otkrila s čuđenjem da su bivši borci koji su ulijevali strah, postali mirni očevi i majke obitelji koje grize savjest. RAF, koji je počinio prvi atentat 1968. godine, dosegao je vrhunac sedamdesetih godina s otmicama ljudi i putničkih zrakoplova i ubojstvima, kao što je ono predsjednika njemačkog Udruženja poslodavaca Hansa-Martina Schleyera (Hans-Martin Šlejer) ili bankara Juergene Pontoa (Jirgen Ponto). Pokret se mogao osloniti na realnu simpatiju dijela omladine i intelektualaca koji su se masovno mobilizirali protiv zatvorskih uvjeta za njegove pripadnike. "Treća generacija" RAF-a pokušala je uzaludno potvrditi povjerenje, objavljujući rat njemačkom ujedinjenju ubojstvom od 30. studenog 1989. godine najvažnijeg njemačkog bankara Alfreda Herrenhausena (Herenhauzen), predsjednika Deutsche Bank (Dojče Bank), te odgovornog za provođenje privatizacije u bivšoj Istočnoj Njemačkoj Detleva Roheweddera (Roveder), 1. travnja 1991. godine. Stručnjaci za sigurnost smatraju danas da RAF, bez većeg dijela logističke podrške nakon raspada komunističkog bloka, raspolaže samo čvrstom jezgrom koju čini 20 osoba i s otprilike 200 simpatizera. (Hina) tj 131657 MET apr 92