GLAVNI ATENTATI FRAKCIJE CRVENE ARMIJE

BONN, 13. travnja (AFP/Hina) - Njemačka teroristička organizacija ekstremne ljevice Frakcija Crvene armije (RAF), koja je danas najavila privremeni prekid atentata, počinila je nekoliko desetaka terorističkih akata u raznim oblicima od pojave pokreta krajem šezdesetih godina. Posljednji je počinjen 1. travnja 1991. godine: aktivisti ubijaju u njegovom stanu u Dusseldorfu Detleva Roheweddera (Roveder), odgovornog za privatizaciju u bivšoj Istočnoj Njemačkoj. U prosincu 1990. godine, kad je počinjao rat u Zaljevu, organizacija je preuzela odgovornost za pucnjavu (više od 250 hitaca) na ambasadu SAD-a u Bonnu. U srpnju 1990. godine, RAF-u zamalo uspijeva atentat na automobil Hansa Neusela (Nojzel), državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova zaduženog za borbu protiv terorizma. Neusel čudom ostaje neozlijeđen. U predgrađu Frankfurta, 30. studenog 1989. godine, oklopljeni Mercedes Alfreda Herrenhausena (Herenhauzen), predsjednika uprave Deutsche Bank (Dojče Bank), eksplodira od podmetnute bombe i na mjestu usmrćuje bankara. U rujnu 1988.godine, državni tajnik za financije Hans Tietmeyer (Titmajer) meta je hitaca na njegov automobil u Bonnu. Tietmeyer se izvlači neozlijeđen. Gerold von Braunmuehl (fon Braunmil), politički direktor njemačkog ministarstva vanjskih poslova, ubijen je 10. listopada 1986. godine u blizini svoje kuće u Bonnu. Iste godine 1. srpnja ubijen je bombom podmetnutom pod automobil član uprave tvrtke Siemens (Zimens) Karlheinz-Heinz Beckurts (Karlhajnc-Hajnc Bekurc). RAF preuzima odgovornost u razdoblju između 1970. i 1979. godine za velik broj terorističkih akcija, primjerice pljačku, s ljudskim žrtvama, u Švicarskoj, pokušaj atentata na generala Haiga (Hejg), vrhovnog zapovjednika trupa NATO-a u Bruxellesu. Među atentatima koji su pobudili najveću pozornost iz crne serije RAF-a Nijemci ne zaboravljaju otmicu i ubojstvo Hansa-Martina Schleyera (Hans-Martin Šlejer), predsjednika njemačkog udruženja poslodavaca u jesen 1977. godine. Njegovo je tijelo pronađeno u prtljažniku automobila u Francuskoj. Sjećaju se i ubojstva Juergena Pontoa (Jirgen Ponto), predsjednika Dresdner Bank u njegovom stanu od strane specijalnog voda u kojemu je sudjelovalo njegovo vlastito kumče Suzanne Albrecht (Sizan Albreht), uhićena na Istoku kratko nakon pada Berlinskog zida, kao i brojni bivši aktivisti, i osuđena u lipnju 1991. godine na 12 godina zatvora. (Hina) tj 131527 MET apr 92