IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 7. travnja (Hina) GLAS AMERIKE (VOA) - UN upozoravaju da se gospodarska depresija u novonastalim demokracijama istočne i srednje Europe pogoršava. Kako izvješćuje dopisnik iz Ženeve Wayne Cory, UN upućuju na to da te zemlje još uvijek ne dobivaju dovoljnu međunarodnu pomoć za svoj gospodarski preobražaj. "Gospodarsko povjerenstvo UN za Europu objavilo je neuobičajano mračnu ocjenu gospodarskih promjena u europskim republikama nekadašnjeg sovjetskog bloka. U izjvešću povjerenstva za g.1991. navodi se da se prošle godine produbila gospodarska kriza u tim zemljama poslije raspada središnje planiranih gospodarstava. (...) U izvješću UN se upućuje na to da su prvotne nade u brzu gospodarsku transformaciju i usvajanje zapadne gospodarske politike bile nerealne. Iako Zapad obećava sve obimniju pomoć prelaznim gospodarstvima nakadašnjih komunističkih zemalja u Europi, razina stvarne pomoći u raznim oblicima još je nedovoljna. U izvješću stoji kako ohrabruje veliko strano ulaganje u Madžarskoj i Češkoj i Slovačkoj, no navodi se da je u ostalim zemljama zanemarivo.(...) U izvješću UN dodaje se da ne pristiže privatni kapital, što upućuje na to da nisu ostvarena zapadna nastojanja na podupiranju gospodarskih reformi iznosima stranog privatnog kapitala. Povjerenstvo UN za Europu već se zauzelo za pomoć srednjoj i istočnoj Europi, koja bi dosegla obujam Marshalova plana, dodijeljenog zapadnoj Europi poslije drugog svjetskog rata. To bi značilo godišnju pomoć od gotovo 17 milijardi dolara", piše Wayne Cory. RADIO DEUTSCHE WELLE (Pregled njemačkog tiska) - O stanju u BiH 'Frankfurter Allgemeine Zeitung', između ostalog, piše: "U BiH će od odlučujućeg značenja biti držanje vojske. U središtu Bosne armija očito još želi izbjeći izravni sukob. General Kukanjac kritizirao je odluku bosanskog Predsjedništva o općoj mobilizaciji. Prilikom borbi u Bosanskom brodu vojne su jedinice surađivale sa srpskim milicijama i davale im oružje. Vojska to čini i drugdje, npr. u istočnoj Hercegovini koju nadziru Srbi. Na najvažnijem prijevoju Kupresa, što povezuje Sarajevo sa Splitom i Kninom, Muslimani i Hrvati, koji tamo čine većinu, postigli su uspjeh nakon čega ih je vojska napala zrakoplovima, topništvom pa čak i tenkovima. U Mostaru, gdje su Hrvati većinski narod, vojska je čini se u defanzivi. Trenutačno se ne može uočiti jasan srpski plan npr, stvaranja srpskog koridora kroz sjevernu BiH, od Srbije, preko Banja Luke do Knina. On bi uostalom, bio i teško ostvariv. Čini se da Srbi žele nasilno osvojiti što veći teritorij i tako predočiti gotove činjenice svjetskoj javnosti. Ali već sada se pokazuje da je otpor Muslimana i Hrvata snažan". DER STANDARD (Austrija) - "Kad je srpska predstavnica u predsjedništvu Bosne i Hercegovine Biljana Plavšić vođu srpskih oružanih formacija Željka Ražnjatovića 'Arkana' pred tv-kamerama pozdravila trostrukim poljupcem, izbrisana je posljednja sumnja u zajednički program političarke i dobrovoljca", tvrdi Zdzislaw Piotr Gwozdz u komentaru na aktualne sukobe u Bosni. Upozorivši da srpske milicije i savezna jugoslavenska vojska oružjem nastoje uspostaviti koridor između 'oslobođene Krajine' i matične zemlje Srbije, Gwozdz dodaje da "srpski političari izjavljuju da beogradski moćnici pouzdano nisu odbacili svoj san o velikoj Srbiji koja bi se protezala do Jadranskog mora. Metode se nisu promijenile: kampanju počinju beogradski mediji izvješćima o 'ugroženosti nenaoružanog srpskog naroda; slijedi 'obrana' pomoću barikada i transport žena i djece na sigurna područja; u završnoj fazi 'hrvatske ustaše' i islamski fundamentalisti napadaju 'nenaoružani narod', prisiljavajući savaznu vojsku da tenkovima, raketama i zrakoplovima 'brani branitelje'", tumači on. "U Hrvatskoj međunarodno priznavanje znatno je otupilo oštricu opisanog scenarija - u Bosni i Hercegovini stajalište EZ moglo bi čak zaustaviti osvajački rat Srbije", zaključuje Gwozdz. (Hina) 070549 MET apr 92