"SLOBODNA DALMACIJA"- MJERILO SLOBODE

ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Živko Gruden piše o "ne baš rijetkim pokušajima da se ušutkaju novinari koji su toliko bezobrazni i neuviđavni da kritički propitkuju politiku i postupke vlasti, vladajuće stranke i pojedinaca u vladi" i to podsjećanjem: "vi kao da zaboravljate što bi vam se dogodilo da ste na sličan način pisali o titu kao što danas pišete o predsjedniku Tuđmanu". Da bi ocijenio "vjerodostojnost faktografskog dijela poruke", Gruden daje svoje viđenje stanja novinastva u gotovo svim dijelovima bivše Jugoslavije. On tako drži da u BiH "nije teško naći novine u kojima se Izetbegović proglašava islamskim fundamentalistom", dok se u Sloveniji i Makedoniji političke raspre "vode na višoj kulturnoj razini, ali ni Kučan ni Gligorov ne uživaju nikakvu posebnu zaštitu od argumentiranih i neargumentiranih kritika i optužaba. Ni u preostalom dijelu bivše Jugoslavije, bio on boljševički, nacionalsocijalistički ili nešto treće, vožd već poodavno nije neprikosnoveni svetac: Slobo -Sadame omiljeni je ulični opozicijski slogan, u parlamentu se mogla čuti filipika o tome kako se Sloba malim novcem dočepao raskošne vile na Dedinju, a sve se to reflektira i na tretman Miloševića u sve utjecajnim, premda po nakladama i auditoriju još razmjerno skromnim nezavisnim javnim glasinama... Ušutkivanje novinara pomoću upozorenja spomenutg na početku ovog teksta, moglo bi se, dakle, s više-manje podjednakim razlozima primjenjivati posvuda na prostoru bivše Jugoslavije. Već je to dovoljno da se ozbiljno posumnja i u tezu o slobodi javne riječi kao daru (novih) vlasti (novinarima). Ako je o Hrvatskoj riječ, najveći prodor u susret slobodi javnog informiranja učinili su sami hrvatksi novinari, razbijajući hrvatsku šutnju u godinama koje su neposredno prethodile prvim višestranačkim izborima. Razina slobode koja je tada, uoči izbora, dosegnuta, do danas nije osjetno izmijenjena: koraci naprijed učinjeni su pojavom i ekspanzijom privatnih listova, koraci natrag profesionalnim srozavanjem HTV-a. Sloboda javnih medija slojeviti je fenomen: ako profesionalna i sindikalna organizacija hrvatskih novinara nalazi za shodno da obavijeste javnost i organe vlasti kako se "posljednjih mjeseci u novinarske redove uvlači strah", o njezinu se procvatu teško može govoriti". (Hina) 070457 MET apr 92