ODGOVORI GUVERNERA NARODNE BANKE HRVATSKE SABORSKIM ZASTUPNICIMA

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Nakon sedmosatne rasprave o uvodnim izvješćima predsjednika hrvatske Vlade dr. Franje Gregurića i dvojce potpredsjednika dr. Milana Ramljaka i mr. Jurice Pavelića, današnja je zajednička sjednica sva tri saborska vijeća nastavljena izvješćem vlade o uredbama sa zakonskom snagom, koje je donijela od prošlog saborskog zasjedanja dosad. Vlada je u tom vremenu donijela šest uredbi: Uredbu o uvjetima i rokovima sastavljanja i dostavljanja godišnjeg obračuna za neke pravne osobe u Republici Hrvatskoj, Uredbu o porezu na promet proizvoda i usluga, Uredbu o izdavanju obveznica za obnovu Republike Hrvatske, Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske, Uredbu o preuzimanju sredstava Agencije federacije za osiguranje depozita i sanaciju banaka, te Uredbu o izmjenama i dopunama uredbe o administrativnim taksama. Raspravu je potaknula Uredba o deviznim depozitima, odnosno pitanje tzv. stare devizne štednje pretvorene u javni dug Republike Hrvatske. Zastupnik Joško Kovač naveo je primjere kada su devize građanima nužne, npr. za lijekove, a ne mogu ih dobiti. Marin Mileta je pak ocijenio to pravnim problemom, jer se država umiješala u ugovorni odnos između banke i građana, te banke oslobodila njihovih ugovornih obveza, dok se Davor Aras zauzeo za isplatu barem 200 DEM. Zastupnik Ante Rudin istaknuo je pak da bi tužba građana protiv banaka rezultirala stečajem svih banaka, jer se radi o iznosu od tri milijarde US dolara, ali se zauzeo i za pojašnjavanje odredbi o mogućnosti da socijalni slučajevi dođu do svojih deviza. Odgovarajući na postavljena pitanja guverner Narodne banke Hrvatske dr. Ante Čičin-Šain je na početku rekao da su banke za devize dobile dinarsku protuvrijednost, ali da je taj iznos 15. siječnja bio tek 0,05 posto njihove vrijednosti. Pojašnjavajući kako je stara devizna štednja prikriveni gubitak, koji se u bankarskom sustavu bivše Jugoslavije vukao od konca 1970., a na vidjelo izbio tek slomom bivše države i osamostaljenjem republika, dr. Čičin-Šain je rekao da za jedan dio deviza, za onaj koji su poduzeća i građani investirali, postoji pokriće. "Koncept rješenja temelji se na aktiviranju te realno postojeće imovine, a građanima je ponuđeno da do deviza dođu nakon obnove povjerenja prema bankama, i nakon sanacije gospodarstva ili da ih aktiviraju odmah traženjem obveznica od Republike Hrvatske, koje onda mogu prodati ili ih pretvoriti u dionice", rekao je guverner Narodne banke Hrvatske, i dodao da se izmjenama uredbe daje i treća mogućnost, kojom bi se na teret republičkog proračuna osiguralo oko 2 milijarde dinara, koje bi banke po nominalnoj vrijednosti isplaćivale socijalno ugroženim građanima. Dr. Čičin-Šain se osvrnuo i na rješenja u susjednim državama, na Srbiju, koja je kod zadnje devalvacije dozvolila podizanje deviza po tečaju od 85 jugoslavenskih dinara za njemačku marku, što je, ističe dr. Čičin-Šain, "dovelo do tečaja od 260 jugoslavenskih dinara za njemačku marku". Slovenija je u sasvim drugoj situaciji - nije imala rata, a od prodaje stambenog fonda dobila je oko šesto milijuna njemačkih maraka, pa si je "mogla priuštiti luksuz da u bankama isplaćuje 500 DEM". "Mi to nemamo. Iz teške nužde, a zbog nedostatka novčane podloge i likvidnih sredstava dali smo garancije izvršenja te obveze u najkraćem mogućem roku", rekao je dr. Čičin-Šain. Upitan o devizama u Ljubljanskoj banci, on je rekao da je "dilema riješena politički, jer je svim štedišama u Hrvatskoj osiguran isti tretman, a Slovenija također ne daje isti tretman svim svojim filijalama, nego samo onima čije je središte u Sloveniji". Velik broj pitanja i dvojbi potaknuo je i zastupnike u raspravi, a nakon izjašnjavanja guvernera Narodne banke Hrvatske i predsjednika Sabora dr. Žarka Domljana da predlože detaljniju raspravu na jednom od slijedećih saborskih zasjedanja. Saborsko je zasjedanje nastavljeno raspravom o zadnjoj točci zajedničke sjednice - o prijedlogu novog poslovnika Sabora, a prije glasovanja o njemu zastupnici se trebaju očitovati i o tridesetak amandmana na tekst predlagača. (Hina)ds 272023 MET mar 92