PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA O ZAPOŠLJAVANJU STRANACA

ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Pred zastupnicima Sabora Republike Hrvatske ovoga tjedna naći će se i Prijedlog za donošenje zakona o zapošljavanju stranaca s Nacrtom zakona, koje je Vlada Republike Hrvatske uputila Saboru na donošenje po redovnom postupku. Ocjenjujući postojeće stanje, predlagač zakona, Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji ističe da je preuzetim saveznim zakonom bilo uređeno zapošljavanje stranaca izvan granica bivše SFRJ, dok se osamostaljenjem Hrvatske i donošenjem Zakona o državljanstvu i Zakona o kretanju i boravku stranaca, strancima smatraju i državljani bivših republika. Zapošljavanju stranaca potrebno je pristupiti restriktivno, ističe Ministarstvo rada i pojašnjava da svaka država pri zapošljavanju stranaca polazi od potreba i odnosa na tržištu radne snage, a da je prema podacima krajem 1991. u Hrvatskoj evidentirano oko tristo tisuća nezaposlenih, te da je zbog rata nezaposleno još oko 150 tisuća osoba. Zato se, mišljenja je predlagač, treba zauzeti za zakonsku zaštitu tržišta radne snage, odnosno omogućiti u Hrvatskoj samo zapošljavanje onih stranaca čija su zanimanja potrebna Hrvatskoj i radnika onih struka koje su deficitarne na određenom području Hrvatske. Predloženim Nacrtom zakona se precizira da stranac u Hrvatskoj može raditi samo ako posjeduje radnu dozvolu koju, na zahtjev poslodavca a u skladu s politikom tržišta radne snage hrvatske vlade, izdaje Zavod za zapošljavanje - Središnja služba Zagreb. Radna dozvola se u pravilu izdaje na određeno vrijeme (dok traje ugovor o zapošljavanju), a najduže do dvije godine. Strancu kojemu je odobreno trajno nastanjivanje radna dozvola može se izdati i na neodređeno vrijeme, a na njegov zahtjev, uz dokaze da će obavljati djelatnosti stranih ulaganja i vanjsko-trgovinskog poslovanja ili stručni rad utvrđen ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji te o prijenosu tehnologije, može mu se za to vrijeme izdati i osobna radna dozvola. Također se predlaže da radna dozvola prestaje važiti protekom roka za koji je dozvola bila izdana, prestankom radnog odnosa i oduzimanjem. Radna će se dozvola oduzeti u slučaju oduzimanja dozvole trajnog nastanjivanja ili produženja boravka. Nacrt zakona utvđuje da će se strancu sa statusom izbjeglice izdati osobna radna dozvola i bit će upisan u evidenciju Zavoda za zapošljavanje. Posebna pozornost posvećena je zapošljavanju stranaca koji nemaju boravak u Hrvatskoj, a u njoj su zaposleni, tzv. dnevni radni migranti, kao i državljanima bivših republika koji nemaju hrvatsko državljanstvo, a u statusu su trajnog nastanjenja. Kako ističu u Ministarstvu rada, takve su se osobe dužne prijaviti nadležnoj policijskoj upravi, a dozvolu trajnog nastanjenja mogu dobiti ako su u trenutku proglašenja nezavisnosti u Hrvatskoj već radili najmanje tri godine. Takve prijave, naglašavaju u Ministarstvu, stižu gotovo svakodnevno, pa u samom Ministarstvu rada još uvijek nemaju točne podatke. Poslodavci kod kojih rade dnevni migranti ili državljani bivših republika, precizira se u Nacrtu zakona, dužni su u roku 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona za te radnike zatražiti radnu dozvolu. Tako dobivena radna dozvola vrijedi kao odobrenje za nastavak rada, odnosno kao dozvola za zasnivanje radnog odnosa, a ako je radnik ne dobije prestaje mu radni odnos. Nacrtom zakona reguliraju se i uvjeti za izdavanje dozvola za sezonsko zapošljavanje radnika, u trajanju od jednog do tri mjeseca godišnje, kao i kaznene odredbe u slučaju povrede tog zakona. (Hina) mn 231201 MET mar 92