VLADA, SINDIKATI I KOMORA O PLAĆAMA, NEZAPOSLENIMA ...

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Danas je u Ministarstvu rada, socijalne skrbi i obitelji održan zajednički sastanak ministra Bernarda Jurline i njegova zamjenika Ivana Škembera s predstavnicima većih sindikalnih centrala i manjih sindikalnih organizacija, te s predstavnicima Gospodarske komore Republike Hrvatske na kojemu se razgovaralo o plaćama i naknadama za nezaposlene, te o naknadama za topli obrok i prijevoz. U uvodnom govoru doministar Škember je nabrojio temeljne probleme: neredovito se isplaćuju "redovite", a onda i zajamčene i minimalne plaće, dio uposlenih nema pravo na naknadu za topli obrok i prijevoz, naknade za nezaposlene nisu revalorizirane. Uzroci : rat, izravne i neizravne gospodarske štete, spori procesi pretvorbe društvenih poduzeća, besparica. Škember je pritom naglasio da Ministarstvo predlaže da se kroz izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju uveća stopa izdvajanja za nezaposlene. "No i s tom uvećanom stopom", rekao je Škember, "moguće je 'pokriti' tek oko 110.000 nezaposlenih", dodajući da će se zahtijevati da se naknade za sve preko tog broja "pokriju iz državnog proračuna", što, kaže, "neće biti ni lako ni jednostavno". "Predložit ćemo da se pripreme stručne i političke podloge za dogovor sindikata, Vlade i Gospodarske komore", kazao je ministar Jurlina uključivši se u raspravu, te pozvao da se u tom "trokutu" više ne "zateže konopac", jer "lako može puknuti". Apelirao je na sindikate da shvate težinu trenutka u kojemu se Hrvatska nalazi. Osvrnuvši se na nesuglasice sindikata i Gospodarske komore oko otkaznog roka, on je pozvao na kompromis - otkazni rok ni mjesec ni šest mjeseci, nego tri mjeseca. Zakon o zapošljavanju mora omogućiti aktivnu politiku zapošljavanja, objasnio je Jurlina - dio sredstava koristio bi se za stimulaciju poslodavaca kod zapošljavanja radnika s burze. Prema njegovim riječima, podršku će dobiti projekt samozapošljavanja "Hrvatskog radiše". Kaže, posebna briga vodit će se o žrtvama rata, pa će poduzeća na 50 uposlenih biti u obvezi da uposle po jednog invalida rata. Zapošljavanje će se, informirao je Jurlina, stimulirati poreznom politikom i drugim mjerama. U tom kontekstu, Nikola Marušić, predstavnik zagrebačkog obrtničkog sindikata tvrdi da bi uz razumniju poreznu politiku i stimulativne mjere zagrebački obrtnici mogli uposliti oko 40.000 radnika. Marija Zuber je u ime SSSH zatražila da se plaće do 15.000 HRD oslobode svih davanja izuzev onih za socijalno i mirovinsko osiguranje, da se isplati plaća dade prednost pred svim drugim obvezama poduzeća, da se registriraju kolektivni ugovori, te da se onima kojima plaće kasne isplaćuju zatezne kamate. Ona je i sama izrazila sumnju da će takav prijedlog vlada usvojiti. Predstavnik Hrvatske unije sindikata Niko Gunjača zatražio je da se ukine tajnost plaća u javnim poduzećima i društvenim djelatnostima, a Vesna Kanižaj, povjerenik sindikata uposlenih u srednjim školama uznastojala je oko tzv. 'programa preživljavanja' koji u obzir uzima troškove obrane i obnove Hrvatske. Zamjenik ministra Škember obećao je da će Ministarstvo razmotriti prijedloge iz rasprave i voditi o njima računa, osobito kod donošenja novih zakona. Na kraju, svi su se sudionici rasprave složili da pravo na naknadu za topli obrok i prijevoz moraju imati svi radnici bez razlike, mada su se jedni zalagali da to bude u novcu, a drugi u bonovima. (Hina) mn 121439 MET mar 92