IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 23. ožujka (Hina) BRITANSKI RADIO BBC - "Svijet je bio zatečen žestinom balkanskog ratnog sukoba. To vrijedi podjednako za SAD i EZ, u sklopu koje svakako i za Britaniju. Međutim, kako se kriza razvijala i produbljivala, tako je sazrijevala i svijest da se Jugoslavija raspada pa da u tom smislu treba mijenjati i politička stajališta. Britanija je bila među onima u EZ koja se možda najsporije prilagođavala novoj stvarnosti", drži diplomatski komentator postaje Marc Brein. "Promjene u britanskoj politici dogodila se negdje oko Božića kada je postalo jasno da će Nijemci svakako priznati Sloveniju i Hrvatsku, nakon što je postalo očito da borbe ne prestaju, i kada se učvrstilo mišljenje u britanskom Foreign Officeu da dosadašnja politika ne donosi rezultata. Britanskoj diplomaciji nije se svidjela alternativa. Više bi joj se sviđalo da je bilo moguće zadržati nekakvu jugoslavensku državu u njezinim bivšim granicama, ali je shvaćeno je da od toga nema koristi, pa je uz dosta oklijevanja Britanija uvučena u novu političku liniju. Sada, tri mjeseca poslije, prihvaća se da je njemački pristup bio pravilan, da je bilo opravdano priznati Sloveniju i Hrvatsku. I Amerikanci su sada shvatili da povijest ide tim smjerom i, nakon prilično žestokoga otpora, Amerikanci sada zapravo pokušavaju gurnuti EZ da se kreće i brže nego što bi htjela, tj. da prizna BiH i Makedoniju. Dakle, svi su sada prihvatili tu novu politiku i nema dvojbe da su sredinom prošle godine Britanci, Amerikanci i još neke članice EZ, u prvom redu Francuska, htjele zadržati 'status quo'. Gledajući unatrag, mislim da su učinjene ozbiljne pogreške jer nije uočeno gdje treba mijenjati politiku. Dijelom kao rezultat toga izbio je stravičan građanski rat u Hrvatskoj. Možda se, gledajući unatrag, dio toga i mogao izbjeći", tvrdi Marc Brein u 'Radio-feljtonu'. Osvrćući se na problem nasljeđivanja bivše Jugoslavije, Brein je rekao da se "EZ i samom Londonu najviše sviđa rješenje poput onog koje je primjenjeno ne Sovjetski Savez, drugim rječima, ostaje kontinuitet Jugoslavije. U određenom smislu to odgovara položaju Srbije, no Europa smatra da se mora postići jasan i pravedan način odvajanja, pa iako Srbija i Crna Gora nastavljaju kao Jugoslavija u smislu međunarodnog prava, one neće moći jedostavno prigrabiti sve što je pripadalo staroj Jugoslaviji. Tome su tri razloga: S jedne strane to bi administrativno bilo najjednostavnije. Drugo time bi se slijedila metoda već primjenjena na Sovjetski Savez, kad je Rusija preuzele njegove međunarodne obveze, i treće, postoji bojazan, da bi to ako Jugoslavija krene drugim putem, moglo dovesti u sumnju legitimitet tog prethodnog slučaja. Zapad se očajnički boji talasanja u slučaju bivšeg SSSR-a". Dr. Jonathan Ayle, analitičar londonskog Kraljevskog instituta ujedinjenih službi za pitanja obrane, drži kako je zapadnim silama trebalo predugo da shvate kako ne mogu samo pasivno promatrati događaje na Balkanu. "Jugoslavija je klasičan i vrlo tužan primjer kako je Zapad pogrešno shvatio probleme s kojim se suočava istočna Europa. Nacionalizam nije uvijek racionalan osjećaj i ne može se odagnati rezložnim nagovranjem. Pretpostavka od koje je Zapad polazi, tj. da se Jugoslavija mora održati na okupu iako je narodi koji žive u njoj ne žele, i to da se mora održati jer će se inače raspati Sovjetski Savez, bila je pogrešna već prošle godine. Danas je to još očitije jer se Sovjetski savez raspao. Problemi Jugoslavije i drugih zemalja nisu povezani. Te su veze umjetno stvorene. Zapad je trebao razmotriti probleme Jugoslavije takve kakvi oni jesu i nije trebao poduprijeti san koji se dvaput u ovom stoljeću izjalovio. Možda je bilo dobro da Južni Slaveni žive zajedno, ali ako oni to ne žele ili ne mogu, bilo bi mnogo bolje prihvatiti razdvajanje na najmirniji mogući način i ustrajati na istinski važnim pitanjima - podjeli imovine, podjeli odgovornosti i zaštiti manjina u svim područjima. No u ovoj situaciji svatko je dobio krive signale. Srbijanske vlasti u Beogradu pretpostavile su da mogu ratovati i da ih nitko neće zaustaviti. Hrvatske vlasti u Zagrebu su pretpostavile da će dobiti mnogo veću potporu Zapada od one koju su stvarno dobili. Tragedije u kojoj su tisuće ljudi izgubile živote isto je toliko tragedija Zapada, koliko je to tragedija Balkana", rekao je Jonathan Ayle u 'Radio-feljtonu'. O jednom od najsloženijih pitanja, nasljeđivanju Jugoslavije, Ayle je naglasio da "nitko ne može spriječiti dvije zemlje da budu u jednoj državi i da se sporazume o zajedničkom imenu. Ako se Srbija i Crna Gora žele zvati Jugoslavijom, onda je to u redu i ne vidim kako bi se to moglo spriječiti. No ako Srbija i Crna Gora žele tvrditi da kao rezltat toga oni stječu pravo na svu vojnu opremu bivše tzv. savezne vojske, kao što to ona čini povlačeći svoju opremu iz Makedonije, ako vlada u Beogradu inzistira na tome da tzv. savezno predsjedništvo i dalje postoji, ako vlada u Beogradu, koja je već konfiscirala veliki dio imovine republika, nastavi s takvom politikom, onda je to neprihvatljivo". (Hina) 230622 MET mar 92