STAJALIŠTA VLADE RH O POŠTIVANJU LJUDSKIH PRAVA... (3)

"Navodi o diskriminaciji na nacionalnoj osnovi u policijskim snagama također ne odgovaraju stvarnosti: nitko nije dobio otkaz samo zato što je Srbin ili pripadnik bilo koje druge manjine, a broj Srba u policiji i danas je još uvijek daleko iznad postotka kojim Srbi sudjeluju u nacionalnoj strukturi stanovništva. Također nije točno da se ljudi otpuštaju s posla zato je su Srbi; istina je, međutim, da je dio Srba svojevoljno napustio posao i uključio se u terorističke aktivnosti. Šikaniranja građana srpske nacionalnosti koji nisu uključeni u terorističke akcije niti imaju bilo kakve veze s time, doista ima i Ministarstvo unutarnjih poslova interveniralo je u nizu slučajeva. Implikacije Helsinki Watch-a da su neugodnosti kojima su izloženi pojedini građani u svezi s kritiziranjem Vlade nisu utemeljene, što se najbolje vidi iz hrvatskog tiska u kojem ima vrlo žestokih kritika upućenih Vladi ili pojedinim dužnosnicima bez posljedica za autore tekstova. Nisu, međutim, isključene samovoljne akcije pojedinaca iz nižih struktura vlasti, no Vlada može reagirati samo ako dobije direktne informacije od oštećenih. Što se tiče sumnji u miješanje hrvatske Vlade u rad sudstva i sumnji u političke motive kod sudovanja, one nisu utemeljne. Hrvatska Vlada je višestranačka (HDZ, HKDS, HNS, SDSH, SSH, donedavno i HDS i HSLS) i političke orijentacije njenih članova su različite. Ministar pravosuđa i uprave, na primjer, član je opozicijske stranke HNS. Hrvatska Vlada duboko je zabrinuta slučajevima nestanka osoba na području ratnih sukoba; broj prijavljenih nestalih Srba u Gospiću znatno je veći od onoga, što spominje Helsinki Watch, naime 65, a uz to je prijavljen i nestanak 39 Hrvata. Također ima i slučajeva pljačke i paljenja kuća Srba koji su prešli na neprijateljsku stranu, a koji su slučajevi predmetom ispitivanja istražnih organa. Neprihvatljivo je da se metode koje koristi agresor u svom osvajačkom divljanju oponašaju na hrvatskoj strani, bez obzira na to koliko opravdan bio bijes prema ubojicama i pljačkašima. Također se potpuno slažemo s tvrdnjama Helsinki Watcha-a da rat koji se vodi u Hrvatskoj ne daje lokalnim vlastima nikakvo pravo da ne poštuju zakone. Metodološki gledano, pristupu Helsinski Watch-a mogu se staviti neke primjedbe. Ako se već ulazi u historijat nastanka sukoba, tada je potrebno spomenuti da se početak sukoba ne može vezivati uz predizbornu kampanju u Hrvatskoj. Uzroci su mnogo dublji, a njihova manifestacija zabilježena je još 1989. kada su u Kninu na proslavi Kosovske bitke nošeni transparenti s natpisom "Ovo je Srbija". Vlada Republike Hrvatske uvijek je bila spremna na dijalog i pregovore za miran suživot. Odgovor na ponudu vođi Srpske demokratske stranke Jovanu Raškoviću da bude podpredsjednik Hrvatskog Sabora, bila su ubojstva hrvatskih policajaca i civila, te protjerivanje građana nesrpske nacionalnosti, ali i onih Srba koji su pokušali zaštititi svoje susjede Hrvate, Mađare, Čehe, Slovake i druge. U redovima Hrvatske vojske bori se veliki broj građana srpske nacionalnosti, često i na vrlo odgovornim dužnostima. Također, gubi se iz vida činjenica da se na tlu Hrvatske, na što je Vlada Republike Hrvatske dugo vremena upozoravala međunarodnu javnost, nažalost vodi nevjerojatno prljav rat za osvajanje teritorija. U takvom ratu za obranu zemlje s kojim se suočila država Hrvatska, često bez mogućnosti da zaštiti civilno pučanstvo od uništenja, nije lako sačuvati standarde etičnosti, morala i razinu slobode pojedinca koji su prirodni za državu koja živi u miru. U Hrvatskoj još uvijek traje rat, a dugo očekivani dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih nacija treba omogućiti njegov kraj. U pismu se spominje i pokušaj da se promjenama administrativnih područja smanji broj predstavnika srpske manjine u hrvatskoj vlasti. Naproiv, Vlada Republike Hrvatske podržala je nacrt Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske u kojem su predviđeni mehanizmi da se postigne tražena zastupljenost manjina. Povratak prognanih i izbjeglih osoba koji s pravom zahtijeva i Helsinki Watch predstavlja vitalni interes Republike Hrvatske i najtežu zadaću s kojom je suočena hrvatska vlast. Agresijom srpskih snaga oko 15 posto hrvatskog pučanstva protjerano je iz svojih domova, što bitno otežava socijalnu kontrolu i stvara neprirodnu socijalnu klimu koja rezultira povećanjem kriminogene djelatnosti. Dodatni problem leži u činjenici da se i nadalje svakodnevno s okupiranih područja u Republici Hrvatskoj protjeruju stanovnici hrvatskih sela koja se zatim do temelja spaljuju i ruše, pa čak i preoravaju buldožerima. Hrvatska vlada posebno zahtijeva od mirovnih snaga UN da omoguće povratak svih iseljenih i prognanih, bez obzira na nacionalnost. Bez povratka prognanika u mjesta iz kojih su izbjegli ili prisilno iseljeni, misija UN ne bi izvršila zadaću zbog koje je pokrenuta. Da bi se ostvario povratak protjeranog i izbjeglog autohtonog stanovništva, bit će potrebno vratiti nove doseljenike koje je tijekom prošle i ove godine na ta područja doselila vlast Republike Srbije iz Srbije i iz drugih krajeva Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske pokrenula je proceduru revizije statusa prognanika i izbjeglica te program povratka svih prognanih i izbjeglih osoba, proces revizije i ukidanja svih restriktivnih propisa s zakonskom snagom donešenih za vrijeme trajanja agresije, kao i proces demobilizacije pričuvnih postrojbi Hrvatske vojske. Provedbom mirovne operacije Ujedinjenih naroda i uspostavom trajnog mira na cjelokupnom području suverene države Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske dovršit će postupak utvrđivanja činjenica, gonjenja i kažnjavanja počinitelja zlodjela usmjerenih na kršenje ljudskih prava i drugih oblika diskriminacije",navodi se u stajaištima Vlade. Nastavlja se... (Hina)dd 192331 MET mar 92