STAJALIŠTA VLADE RH O POŠTIVANJU LJUDSKIH PRAVA... (2)

II. Vlada Republike Hrvatske s posebnom je pozornosti razmotrila pojedinačne slučajeve kršenja pravila ratnog prava i zloupotrebe ljudskih sloboda i prava navedene u pismu američkog odbora organizacije "Helsinki Watch" upućenom 13. veljače 1992. Vlada visoko cijeni ideale kojima teži ovaj Komitet i nastojanja da se ljudska prava zaštite svugdje u svijetu te dijeli s njime te ideale i nastojanja. Vlada Republike Hrvatske želi izvijestiti javnost i organizaciju "Helsinki Watch" o mjerama koje je poduzimala i poduzima u osiguranju pretpostavki za sprečavanje slučajeva kršenja ljudskih prava i osiguranja uvjeta za postizanje trajnog mira na području Republike Hrvatske kao i o mjerama poduzetim u otkrivanju počinitelja zlodjela. Prilikom novog ustrojavanja institucija demokratskog političkog sustava i institucija pravne države bilo je potrebno mijenjati zakonski instrumentarij i osigurati njegovu primjenu u novim i složenim političkim prilikama. Proces ustroja demokratske države neizmjerno je otežan agresijom na Republiku Hrvatsku. Policija je, umjesto uobičajenog djelokruga poslova, kao jedina oružana snaga morala ponijeti prvi teret obrane države. Osim toga policija je i sama, kao najosjetljivija institucija nove demokratske države, morala proći kroz proces personalnog prestrukturiranja, da bi se mogla osloboditi ostataka ranijeg režima i njegovih političkih kriterija. U Republici Hrvatskoj izgrađen je normativni okvir za funkcioniranje pravnog sistema i institucija demokratske političke vlasti, pa tako i u izvanrednim okolnostima. Zakonom o obrani ("NN" 53A/91 i 73/91) obvezani su svi pripadnici oružanih snaga, u koje su uključene i specijalne postrojbe i rezervni sastav policije Republike Hrvatske, pridržavati se pravila međunarodnog ratnog prava u humanom postupku s neprijateljskim ranjenicima i zarobljenicima, o zaštiti stanovništva te drugih pravila tog prava sukladno Ustavu Republike Hrvatske, zakonima i međunarodno-pravno preuzetim obvezama. Predsjednik Republike donio je Uredbu o postupanju s osobama zarobljenim u oružanim sukobima kojom se, u svezi sa zarobljenim osobama u oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj, primjenjuju odredbe Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 24. kolovoza 1949. Ministarstvo obrane, kao i pojedine službe donijele su veći broj pojedinačnih akata koji reguliraju pravila postupanja pripadnika oružanih snaga. Predsjednik Republike na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a uz naknadnu potvrdu Sabora, donio je Uredbu o informativnoj djelatnosti za vrijeme ratnog stanja s ciljem da se osigura protok informacija u interesu obrane Republike Hrvatske. Uredba je donešena u situaciji kada je ukupan telekomunikacijski, televizijski i radiodifuzni sistem planski bio uništavan od strane agresora, a državna televizija svedena na jedan program. Ministarstvo informiranja interveniralo je u skladu s Uredbom samo u jednom slučaju kada su prenešeni podaci koji imaju karakter vojne tajne i nije utjecalo na slobodu informiranja i tiska u drugim situacijama navedenim u pismu Helsinki Watcha. Treba napomenuti da nema nijedne zemlje koja je u ratu bez provođenja kontrole nad objavljivanjem strateški važnih podataka. Predsjednik Republike na prijedlog Vlade Republike Hrvatske uz naknadnu potvrdu Sabora, donio je propise sa zakonskom snagom kojima je cilj osiguranje efikasnosti rada tijela državne uprave i posebno organa pravosuđa i policije. Restriktivnost navedenih propisa primjerena je prilikama u kojima se nalazila Republika Hrvatska do prekida neprijateljstava koncem 1991. Navedeni propisi ne ograničavaju ljudska prava i slobode predviđena međunarodnim paktovima i konvencijama te Ustavom, Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj i drugim propisima Republike Hrvatske. U praksi je ustanovljeno da se ovi propisi vrlo rijetko primjenjuju, pa je Vlada zatražila od nadležnih Ministarstava da ispita mogućnosti njihovog ukidanja. U Republici Hrvatskoj ustrojen je sustav vojne policije, vojnih istražnih organa i vojnog pravosuđa. U svim pojedinačnim slučajevima kršenja međunarodno prihvaćenih pravila ratnog prava i drugih zloupotreba i ograničenja ljudskih prava i sloboda organi policije odnosno pravosuđa pokrenuli su postupke za utvrđenje djela i njihovih počinitelja. Podaci o pojedinim slučajevima navedenim u pismu Helsinki Watch-a prezentirani su u Prilogu. Činjenica da se rat za osvajanje hrvatskih teritorija vodi isključivo na području Republike Hrvatske uzrok je nizu poteškoća s kojima je suočena vlast Republike Hrvatske. Nevjerojatna brutalnost osvajača, kakva nije zabilježena u novijoj ratnoj povijesti svijeta, motivirana fizičkom likvidacijom Hrvata kao naroda i njihove kulturne baštine na područjima koja se žele anektirati Srbiji, kao i velika vojna snaga neprijatelja u usporedbi s neusporedivo slabije naoružanim snagama Republike Hrvatske doveli su, nažalost, do nekoliko ozbiljnih slučajeva kršenja ljudskih prava i na hrvatskoj strani. Hrvatska Vlada dijeli zabrinutost Helsinki Watch-a zbog kršenja ljudskih prava do kojih je došlo i koristi sve prerogative izvršne vlasti kako bi osigurala da se takvi slučajevi ne ponove, a krivci privedu zasluženoj kazni. Najveći broj slučajeva u pismu Helsinki Wath-a odnosi se na područja koja su ili izvan kontrole hrvatskih vlasti ili su u zoni ratnih sukoba. Budući da je većina delikata počinjena na područjima koja su bila okupirana ili su to i danas, organima gonjenja i pravosuđa Republke Hrvatske nedostupna je većina počinitelja zlodjela. U područjima van kontrole hrvatskih vlasti nemoguće je vršiti uviđaje, a u zoni sukoba uviđaji se obavljaju u vrlo teškim okolnostima i uz velike opasnosti, što treba uzeti u obzir kod ocjene učinkovitosti rada istražnih i sudskih organa jer oni jednostavno nisu u stanju svugdje efikasno djelovati. U slučajevima kada su činjenice ili počinitelji zlodjela i bili dostupni organima gonjenja Republike Hrvatske, kriminalistička obrada ili istražne radnje vršene su pod ratnim okolnostima - nemogućnosti izvršenja očevida, nedostupnosti svjedoka, ili pak nemogućnosti obavljanja stručnih ekspertiza. U tom smislu je indikativan podatak da je broj otkrivenih počinilaca kaznenih djela na području pod kontrolom hrvatskih vlasti za 7 posto veći 1991. nego 1990. godine. Vlada Republike Hrvatske, kao što je istaknuto, svjesna je činjenice postojanja slučajeva povreda međunarodno prihvaćenih pravila ratnog prava te kršenja i zloupotreba ljudskih prava i sloboda i u skladu s time pokrenuti su odgovarajući postupci. Neki od navoda u pismu, međutim, nisu utemeljeni na provjerenim podacima, što je detaljnije obrazloženo u Prilogu. Naprimjer, to se odnosi na slučaj Široka Kula, za koji je krajnje dvojben identitet žrtava, ili tvrdnja da je 50 posto Srba iselilo iz Zagreba, koja je sasvim sigurno netočna. Dijelimo zabrinutost Helsinki Watch komiteta zbog velikog broja poginulih i ranjenih novinara. Podaci kojima raspolaže Ministarstvo unutarnjih poslova pokazuju da za ubojstva niti jednog novinara nisu odgovorne hrvatske snage, što je i razumljivo jer su novinari, kao najvažniji svjedoci ratnih zločina u Hrvatskoj, na cijelom području koje kontroliraju hrvatske vlasti imali uvijek slobodan pristup, dok su vojne srbijanske vlasti često dopuštale pristup samo srpskim novinarima. Nastavlja se... (Hina) fc 192248 MET mar 92